U BiH je prisutna islamofobija, diskriminacija i netolerancija prema muslimanima, islamskim vrijednostima i institucijama. Islamofobija se u društvu pokazuje na način širenja predrasuda, netrpeljivosti i straha, vrijeđanja i izrugivanja vjerskim obredima i osjećanjima, fizičkim napadima na džamije i mezarja, pokušajima diskriminacije u obrazovanju, diskriminacije u zapošljavanju, stavljanje u neprimjeren kontekst islamske terminologije, simbola i imamske profesije, rekao je voditelj Službe za odnose s javnošću Rijaseta Ekrem Tucaković na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Drugi izvještaj o islamofobiji na području Islamske zajednice u BiH.
Po njegovim riječima, ovaj izvještaj prepoznaje političku retoriku i medije kao najznačajnije i najutjecajnije faktore islamofobije i netolerancije. -Zapaljive i neodgovorne izjave političkih predstavnika predstavljaju jasne primjere diskriminacije i netolerancije na temelju vjere, potiču predrasude, kreiraju ambijent netolerancije i mogu biti izvor motivacije ekstremnim grupama i pojedincima u njihovim nasilnim postupcima, rekao je Tucaković. Dodao je kako se u 2011. izdvojila jedna politička struktura u entitetu Republika Srpska, SNSD, i njezini predstavnici na različitim državnim i političkim razinama, osobito njezin predsjednik Milorad Dodik, kao središte iz kojeg je prema muslimanima poslano više netolerantnih i diskriminirajućih poruka.
-Izvještaj MUPRS-a kojim se proglašavaju “vehabijama” i sigurnosnim prijetnjama povratnici muslimani pokazao je da unutar zvaničnih entitetskih struktura postoji islamofobičan pristup, kazao je Tucaković. Naglasio je da “mediji mogu i trebaju imati pozitivnu ulogu u borbi protiv diskriminacije i netolerancije, u afirmaciji međukulturnog i međureligijskog dijaloga, razumijevanja i društvene harmonije”. -Predrasude i diskriminacija u sektoru traženja posla i zapošljavanja ostavljaju teške posljedice po ljudsku ličnost i dostojanstvo. Posebno su ovim pogođene muslimanke koje nose maramu. Muslimanke s maramom suočene su s diskriminacijom prilikom zapošljavanja ili tokom obavljanja posla u javnom i privatnom sektoru, rekao je Tucaković.
Kazao je da je “vjeronauk u javnim ustanovama i dalje predmet oštrih rasprava, pri čemu se koristi neprimjeren i uvredljiv jezik i upućuju zahtjevi za izgon vjeronauke iz javnih škola”. -Umjetnički sadržaji i izrazi koriste se radi širenja direktne ili indirektne netolerancije, ili vrijeđanja vrijednosti islama i islamskih autoriteta. To je naročito izraženo kroz objavljivanje uvredljivih karikatura, fotomontaža, putem muzičkih i kvazipoetskih sadržaja. Zločin iz mržnje, odnosno napadi na vjernike, službenike i imovinu Islamske zajednice registrirani su u mnogim dijelovima BiH. Zločin iz mržnje je nedopustivo česta pojava, a naročito je ovom vrstom zločina pogođena povratnička, obično je to i manjinska populacija, kazao je Tucaković dodavši da su napadi na pojedine džamije registrirani više puta.
-Posebno izražen vid ispoljavanja netolerancije, nekad i mržnje, u BiH jeste omalovažavanje i vrijeđanje najviših vjerskih autoriteta i zvaničnih organa Islamske zajednice. Naročita meta takvih postupaka u 2011. bio je reisu-l-ulema Islamske zajednice Mustafa Cerić, kazao je Tucaković. Rijaset Islamske zajednice u BiH na 5. sjednici 30. ožujka u Sarajevu usvojio je ovaj izvještaj, koji obuhvaća razdoblje siječanj – prosinca 2011. godine.
Izvještaj se sastoji od šest područja koja su bila u fokusu praćenja i analize: državni i politički sektor, oisobna i kolektivna dimenzija slobode vjere u medijima, sektor zapošljavanja, sektor obrazovanja, diskriminacija i netolerancija u umjetničkim djelima, zločin iz mržnje ili napadi na muslimane, službenike i imovinu Islamske zajednice. (Dnevnik.ba)
wpDiscuz