Published On: Uto, svi 10th, 2022

Mračna povijest ruskog Dana pobjede: Kako je vojna parada 2008. eskalirala u agresivno nuklearno šepurenje

U svibnju 2015. atmosfera u Moskvi i drugim ruskim gradovima bila je prožeta patriotskim nabojem, svečana, na momente gotovo nadrealna. Rusija, koju je već desetljeće i pol vodio Vladimir Putin, pripremala se za proslavu 9. svibnja, najvažnijeg svjetovnog nacionalnog praznika, kada Rusija slavi pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

Moskva je bila okićena golemim plakatima na kojima se slavila 70. obljetnica pobjede u ratu koji u Rusiji nazivaju Velikim domovinskim ratom, dok su ljudi na sve strane isticali crno-narančaste vrpce i druge prepoznatljive simbole. Bilo je i sasvim bizarnih vijesti: iz sibirskog grada Irkutska u medije je dospjela čudnovata snimka tuljana iz lokalnog akvaparka, istreniranih da salutiraju i izvode druge “vojne” ludorije.

Bez stranih državnika

Vrhunac obilježavanja bio je golemi vojni mimohod, najveći od kolapsa Sovjetskog Saveza. No, te 2015. godine, odnosi Rusije i Zapada bili su napeti i u Moskvi su tog toplog svibanjskog dana europski državnici gotovo sasvim izostali: zbog ruske aneksije Krima i djelovanja u istočnoj Ukrajini, nisu smatrali primjerenim sudjelovati u Putinovoj grandioznoj vojnoj paradi.

Sedam godina kasnije, Putinova Rusija priprema se za još jedan tradicionalni mimohod. Ovog ponedjeljka, 9. svibnja, ulicama Moskve ruska vojska i naoružanje prezentirat će se ruskim političkim elitama jer strani državnici nisu ni pozvani. Iz Kremlja to relativiziraju, jer obljetnica kao nije okrugla, ali jasno je da bi se malotko na poziv i odazvao.

Dvojbeno je bi li čak i čelnici zemalja koje su prema Moskvi zauzele blaži stav bili spremni na Crvenom trgu, svojom prisutnošću, na tako javni način demonstrirati podršku Putinu, dok kraj njih paradira ruska vojska koja istovremeno maršira po Ukrajini, pokušavajući zauzeti dijelove susjedne, neovisne države. Nepozivanje stranih gostiju stoga je očito pragmatična odluka Kremlja, kako bi izbjegli bojkot.

Demonstracija sile

Vojna parada kojom Rusija obilježava pobjedu u Drugom svjetskom ratu – pobjedu koja je u dva desetljeća Putinove vladavine postala ključna u službenom narativu – pod Putinom je postala demonstracija vojnih sposobnosti Rusije, želje da se svijetu pokaže da je Rusija, nakon teških 1990-ih godina, i dalje velesila, ali i prilika za slanje značajnih političkih poruka.

Mimohod je posebnu političku važnost dobio od 2008., kada su uključena i borbena vozila i teško naoružanje, što ranije nije bila praksa. Već su tada na Zapadu postojala različita razmišljanja o svrsi i poruci ambiciozno osmišljene parade na kojoj su se, prvi puta od 1990., Crvenim trgom provezli tenkovi i nuklearne rakete: radi li se o demonstraciji vojne sile za domaće potrebe ili je riječ o naznaci agresivnije vanjske politike Rusije? Tri mjeseca kasnije Rusija se sukobila s Gruzijom oko dvije separatističke gruzijske regije.

Unatoč tome, ruski dan pobjede i prateća vojna parada narednih su godina bili događaj na koje su se strani državnici odazivali. Na 65. obljetnicu sovjetske pobjede, 2010. godine – dok je Putin bio premijer, a na dužnosti predsjednika njegov lojalni suradnik Dimitrij Medvedev – u Moskvu je stiglo više stranih čelnika, među njima i tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipovićte bivši predsjednik Stjepan Mesić. Mediji su javljali da su, po prvi puta, sudjelovali i pripadnici NATO snaga, njih oko tisuću. Danas je to potpuno nezamislivo.

Putinova svečanost

Bilo je nezamislivo i pet godina kasnije, kada se obilježavala 70. obljetnica sovjetske pobjede, koju su zapadni čelnici masovno bojkotirati. Poziv je tada stigao i na Pantovčak, ali Kolinda Grabar-Kitarović nije išla u Moskvu. Hrvatska je, kao i većina europskih država, bila predstavljena na razini veleposlanika. Poziv je odbila i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u Moskvu stigla dan kasnije, kako bi odala počast žrtvama Drugog svjetskog rata.

Atmosfera između Rusije i Zapada bila je u tom trenutku vrlo napeta zbog ruske uloge u Ukrajini i aneksije Krima, koja se dogodila godinu dana ranije. Putin je svoj govor iskoristio da krizitira zapad, prvenstveno Sjedinjene Američke Države, mada ih nije izrijekom naveo. Posljednjih desetljeća, ustvrdio je, “vidjeli smo pokušaje uspostavljanja unipolarnog svijeta” – što je referenca na američku politiku – i kako “blokovsko razmišljanje” uzima maha.

Posebno nakon ruske aneksije Krima, zbog koje su zapadne države Putinu nametnule sankcije – po težini i opsegu, doduše, neusporedive s onima kojima je Rusija izložena danas – na proslavama 9. svibnja sudjelovalo je sve manje visokih predstavnika zapadnih država. Manifestacija se počela percipirati kao isključivo ruska svečanost i sve više kao Putinova. U svečanoj loži bili su sve češće tek Putinu bliski političari, poput bjeloruskog predsjednika Lukašenka.

Sve izoliranija Rusija

Ove godine 9. svibnja i prateći vojni mimohod imaju poseban značaj i poseban kontekst: Rusija je u ratu, kao napadačka država u susjednoj Ukrajini, suočena s velikim vojnim gubicima, neostvarenim vojnim planovima, pod golemim pritiskom zapadnih ekonomskih i financijskih sankcija. Parada koju je Putin zamislio kao manifestaciju koja prezentira Rusiju kao globalnu velesilu održava se u potpuno suprotnoj globalnoj atmosferi, s Rusijom koja je – od politike do sporta – sve više izolirana.

Kako je to utjecalo na vladara u Kremlju? Sprema li se na povlačenje ili na širenje rata? Zapadni političari i analitičari nadaju se da će odgovor na takva pitanja, kojima se mediji posljednjih dana intenzivno bave, nazrijeti u ponedjeljak, dok Putin bude držao govor na Crvenom trgu. Bit će to zasigurno jedan od najpažljivije praćenih Putinovih govora. Predviđanja su različita.

Što će učiniti Putin?

Jedni misle da bi mogao iskoristiti bilo kakav napredak na frontu da proglasi pobjedu, kako bi javnost uvjerio da je “specijalna vojna operacija” (kako u Moskvi nazivaju svoja ratna djelovanja u Ukrajini) uspjela. To bi možda moglo biti iskorišteno i za izlazak iz sukoba koji se za rusko vodstvo i vojsku pretvorio iz očekivane brze pobjede u dugotrajno iscrpljivanje sa značajnim žrtvama.

Drugi su, pak, uvjereni da će proglasiti sveopći rat protiv Ukrajine što bi, tvrdi se, omogućilo masovnu mobilizaciju – potez koji bi mogao imati dalekosežne posljedice i za političku situaciju u Rusiji. Iz Kremlja uvjeravaju da su to gluposti.

Doduše, kad su početkom godine SAD i drugi zapadni saveznici upozoravali da Rusija planira napasti Ukrajinu, iz Moskve su se tim tvrdnjama podrugivali. A znamo kako je to završilo.

guest
5 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Anonimac
Anonimac
18 dana prije

,,… Agresivno nuklearno ŠEPUREJE RUSIJE…,,

OVAKVO TUMAČENJE SAMO POTVRDJUJE EVROPSKI NARATIV KOJI JE SVE VIŠE FASISTICKI I NACISTIČKI.

NE VIDI SE ŠIRENJE NATO NA ISTOK A SVAKA ODBRANA JE RUSIMA ZABRANJENA.

FAŠIZAM I NACIZAM U DVORIŠTU POSKOKA

Anonimac
Anonimac
Šta ti kažeš na ovo?  Anonimac
18 dana prije

Nije zabranjeno biti slijep na stvarnost ali onda se završi u BLAJBURGU.

Ujko MAČEK
Ujko MAČEK
Šta ti kažeš na ovo?  Anonimac
18 dana prije

Prijetis djikane svetosavski teroristo…Blentavi Rvati iz TUDJMAN Macekove doktrine mržnje prema Bosni i Bošnjacima zbog ISLAMA moraju osvijetliti sve djikanske srpske pokolje.. konačno govoriš pravu ideologiju srpstva zamotsnu titoizmom…dj, ubre SRPSKO

Zoran
Zoran
Šta ti kažeš na ovo?  Ujko MAČEK
18 dana prije

Duvaj ga ujkice.

Zoran
Zoran
18 dana prije

Ajde ne kenjaj te,ne primice se Rusija natu.nego je obrnuto.