Je li realna opcija da BiH bude preuređena po principu građanskog sistema ili je izvjesnije da ostane status quo? Ova se dilema ponovno javila, nakon najava nove inicijative, iza koju stoje Ankara i Berlin, a koja, navodno, uskoro treba biti objavljena.
Postoji li takva inicijativa i šta podrazumijeva očekuje se da se sazna nakon večerašnjeg susreta u Trstu, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Denisa Zvizdića i njemačke kancelarke Angele Merkel.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine čini 0,05 posto ukupne svjetske populacije, ali ova zemlja uspijeva biti u žiži svjetske politike. Sudeći prema diplomatskim izvorima, BiH je u mislima Erdogana, Merkel i Grabar Kitarović. Navodno je turski predsjednik uspio izlobirati u Berlinu da Njemačka inicira nove velike izmjene Ustava BiH, koje bi značile građansko uređenje, tačnije da građani crpe svoja prava kao pojedinci, a ne kao pripadnici jednog naroda. Tome se oštro protivi službeni Zagreb, u prvom redu hrvatska predsjednica, koja traži jednakopravnost triju naroda, te izmjene Izbornog zakona, koji će Hrvatima to i garantirati.
“Uvijek se priča o tim stvarima. Hrvatska strana je krenula jednostrano. Razgovarat ćemo, ali ne vjerujem da ćemo doći do rezultata kojim bi bio zadovoljan gospodin Čović“, rekao je Bakir Izetbegović.
Hrvatski član Predsjedništva BiH je kazao: “Nama ostaje grčevita aktivnost nakon izbora 2018. godine da izađemo iz ovih zabluda. BiH mora ostati kao interes tri konstitutivna naroda.”
Hrvatska politika posljednjih mjeseci jasno je orijentirana ka federalizaciji BiH, što se ogleda u konačnim dokumentima i Rezolucijama institucija Evropske unije. S druge strane, zahvaljujući njemačkoj angažiranosti, BiH danas bilježi ubrzani put ka Uniji, jer je zahvaljujući njemačko-britanskoj inicijativi, teško breme tema poput Ustava i Odluke Sjedić – Finci sa ramena ove države ostavljeno po strani. Ali je službeni Zagreb tu da uporno to vraća na dnevni red.
Zagreb očito polako, ali sigurno ostvaruje svoj cilj, a to je da BiH postane glavni hrvatski vanjskopolitički prioritet. To govore Andrej Plenković, ali i Kolinda Grabar Kitarović, koja je javno priznala da koristi svaki svoj službeni susret da lobira da Hrvati, kako kaže, budu jednakopravni na čitavoj teritoriji BiH. BiH je bila tema i njenog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Hrvatska predsjednica se zalaže za izmjene Izbornog zakona, ali i, kako kaže, da se BiH emancipira.
Ovakvi stavovi često šokiraju službeno Sarajevo, koje se u takvom izboru mogućnosti, radije opredjelilo za najavaljenu njemačku iniciativu građanske BiH. Naročito je dobrodošla u strankama, što se godinama zalažu za istu ideju.
“Kolinda Grabar Kitarović je političarka županijskog kapaciteta i to ona pokazuje u svojim bilateralnim susretima, i pokazuje svojim mentorstvom prema drugoj susjednoj suverenoj državi. Ja apelujem na hrvatske političare da svoje prijateljstvo prema BiH o kojem govore pokažu i djelima“, kazao je Saša Magazinović.
A djela domaćih političara su pokazala da je prethodni pokušaj ustavnih promjena, tzv. aprilski paket iz 2006. neslavno završio.
Inače, izmjene Ustava u BiH je proceduralno to jeste teoretski, zapravo jednostavno provesti, jer za razliku od drugih zemalja, ne zahtijeva javnu raspravu, izjašnjavanje građana na referendumu, niti formiranje Ustavotvorne komisije. Ustav se može mijenjati jednostavnom dvotrećinskom većinom u oba doma Parlamenta BiH. Ali takav koncenzus nije ni na vidiku, za razliku od entitetskog glasanja i vitalnog nacionalnog interesa, koji je itekako vidljiv, i može održavati status quo još dugo dugo.
wpDiscuz