Ne znam za što će Demokratska fronta koristiti pozicije koje zadrži u vlasti? Odnose li se ostavke na dopredsjednika Federacije i dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta, na njihove predstavnike u vlasti na državnoj razini? Hoće li oni te preostale pozicije koristiti za blokade, kao do sad, ili za nešto drugo pita se Dnevni list.
Ovako je predsjednik Federacije Marinko Čavara reagirao kad su mu prošle sedmice na sto stavljene neopozive svojeručno potpisane ostavke Aleksandra Remetića, Snježane Soldat, Reufa Bajrovića i Milana Mandilovića, federalnih ministra iz DF-a.
Iza pitanja koja je Čavara postavio ne stoji ništa drugo nego pritisak na DF da se iz federalne vlasti povuku dva dužnosnika iz te stranke – Milan Dunović s pozicije potpredsjednika Federacije, a Saša Mitrović s položaja dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije. Time bi i konačno federalna vlast bila očišćena od Demokratske fronte, ostala bi u rukama SDA i HDZ-a i tim strankama bi bio otvoren put da je skroje po svojim interesima.
Prema ustavnim odredbama, predsjednik Federacije Marinko Čavara (HDZ) ne može nijednu odluku donijeti niti bilo što potpisati bez suglasnosti dva potpredsjednika – Milana Dunovića (DF) i Melike Mahmutbegović (SDA). S obzirom kako su HDZ i SDA u čvrstom zagrljaju i ponovo “u braku” i da užurbano traže nove koalicijske partnere, zapravo “ruke u Parlamentu”, Dunović im smeta jer lako može poremetiti njihove planove.
Izvjesno je kako će on bez ikakvih pitanja odmah potpisati razrješenja četiri federalna ministra iz svoje stranke, ali su za HDZ i SDA potpuna nepoznanica njegovi stavovi o svemu drugom i to je ono što im smeta i od čega strahuju.
Milan Dunović prekjučer je službeno priopćio kako ostavku neće podnositi i kako će nastaviti obavljati dužnost potpredsjednika Federacije do isteka mandata.
Ustavom je predviđeno da “predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio prisegu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda FBiH koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma Parlamenta Federacije”.
Dunovićev stav i ustavna odredba vezuju ruke HDZ-u i SDA-u i za očekivati su dodatni pritisci svih vrsta na predsjednika DF-a Željka Komšića, a izravno i na njega.
Već danima se u političkim krugovima u Sarajevu i Mostaru priča kako bi HDZ i SDA najradije u federalnu izvršnu vlast, Vladu i Predsjedništvo Federacije, uveli SNSD Milorada Dodika i kako užurbano traže način za realizaciju. Jučer je to potvrdio Komšić:
– Ne znam zašto bi Dunović podnosio ostavku? Kako bi ugodio Marinku Čavari? KIako bi ugodio HDZ-u i SDA? Nema više njima nikakvog ugađanja. Tačno je da SDA i HDZ žele uvesti SNSD u Vladu Federacije. Dunovićevu poziciju su rezervirali za SNSD. Dunović se neće povući, a ako ga hoće smijeniti, zna se kako to mogu izvesti. Sumnjam da će to ikada uspjeti – poručio je Komšić.
Otoplili odnosi
Prema izvorima Dnevnog lista, HDZ i SDA sad bi najradije prekopirali na federalnu razinu ono što su uradili u Hercegbosanskoj županiji gdje su sklopili koalicijski sporazum sa SNSD-om i na osnovu njega formirali županijsku Vladu u kojoj je Dodikova stranka dobila tri ministarstva.
Kako saznajemo, na funkciji potpredsjednika Federacije najradije bi vidjeli Slavišu Mihajlovića iz Drvara. Ovaj 37-godišnji hirurg je zastupnik SNSD-a i dopredsjedatelj Skupštine Hercegbosanske županije i izaslanik SNSD-a u Domu naroda Parlamenta FBiH. Osim njega u Klubu Srba u Domu naroda SNSD ima još dva izaslanika, Mileta Marčetu i Dragu Puzigaću.
SDP BiH ima većinu u Klubu Srba – šest izaslanika, a po jednog imaju DF, Narodna stranka Radom za boljitak, Naša stranka i Laburisti. SDP BiH je odbacio bilo kakvu mogućnost ulaska u vlast na bilo kojoj razini što znači da mu ne pada na pamet preuzeti poziciju potpredsjednika Federacije, a u izvršnu vlast neće ni Naša stranka.
Stav Boljitka i Laburista još, makar javnosti, nije poznat, a SNSD je, kako kažu naši izvori, preko HDZ-a krenuo u ozbiljnu ofenzivu.
Slaviša Mihajlović je i ranije spominjan kao kandidat SNSD-a za potpredsjednika Federacije, uostalom i sam je takvu mogućnost najavljivao uz tvrdnju kako “netko mora zaštititi srpski narod u Federaciji, a SNSD je preuzeo takvu obvezu”. Nakon što je kandidat DF-a izabran za potpredsjednika Federacije zahvaljujući isključivo glasovima izaslanika SDP-a BiH u Klubu Srba u Domu naroda, Mihajlović je izjavio da je sramota što je Dunović izabran jer nije legitiman predstavnik srpskog naroda.
On je uz to poručio da je Željko Komšić “kameleon etničkog identiteta”. Njegov stranački kolega Drago Puzigaća rekao je kako se “izborom Dunovića narušava konstitutivnost naroda”.
Prije dvije godine formiran je “Savez srpskih općina” u Federaciji čije su članice općine Drvar, Grahovo i Glamoč iz Hercegobosanske županije, a za predsjednika je izabran Mihajlović.
On se posebice zalaže za formiranje srpske županije u Federaciji u koji bi osim te tri, ušla i općina Bosanski Petrovac koja je u sastavu Unsko-sanske županije.
U svakom slučaju, još je sve otvoreno kada je riječ o federalnoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti – parlamentarna većina više ne postoji, a Vlada nema četiri ministra od kojih je troje iz reda srpskog naroda. Slijedom toga, pod upitnikom je i državna vlast – parlamentarna većina i Vijeće ministara.
Uzgred, na državnoj razini odnosi između SDA i SNSD-a su brzo i jako otoplili čemu svjedoči izbor Nikole Špirića za člana Zajedničkoga povjerenstva Parlamenta BiH za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom čime je poništena ranija odluka Zastupničkog doma kojom je u to povjerenstvo izabran Željko Komšić. Špirić je izabran zahvaljujući glasova zastupnika SDA.