Nakon razornog potresa koji je prije nekoliko dana pogodio Hrvatsku, a koji se osjetio i u BiH, postavlja se pitanje čeka li nas sličan scenarij kao u susjedstvu. Prijete li nam potresi, mogu li se predvidjeti i koliko su građevinski objekti u BiH sigurni, odnosno mogu li izdržati velike porese?
Seizmolozi u BiH suglasni su da mjesta strahu nema, u idućem razdoblju, a pojasnili su i koje su najkritičnije točke u BiH. Pa tako najveću vjerojatnost za pojavom jačeg potresa u BiH imaju južna Hercegovina i područje Banje Luke, piše Faktor.
Istaknuli su i da je BiH poprilično aktivno područje u ovom dijelu Europe jer su potresi manjih magnituda i jačina koje bilježe instrumenti gotovo svakodnevni, a ljudi ih često i ne osjete. Godišnje se javi oko desetak nešto jačih potresi koji mogu uzrokovati manju materijalnu štetu.
“Potresi su inače vrlo autonomni i pojava potresa na nekom području ne treba značiti i pojavu na nekom drugom području, jer te pojave nisu povezane”, istaknuli su seizmiolozi.
Potres se može predvidjeti statistički i može se reći da će na određenom području u idućih sto godina biti određen broj potresa određene jačine, međutim, točno vrijeme, sat, dan i lokacija se ne mogu predvidjeti.
Mnogi su pokušavali to predvidjeti, potrošeni su silni novci posebice su Amerikanci i Japanci pokušavali predvidjeti buće potrese, ali nisu uspjeli. Radi se o kompleksnim pojavama unutar Zemljine kore, i ne postoji neki fizikalni model koji bi to objasnio.
Teritorij BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjolučki).
Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati potresi razorne jačine. Mada je vrlo nezahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju. Ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u idućih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do VII stopnjeva Merkalijeve ljestvice.
“Potresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremensko razdoblje od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih potresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banje Luke i planine Trskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života”, objašnjeno je na internet stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Pored toga, na području planine Treskavice (koja je zbog toga i dobila ime), registrirana je epicentralna zona vrlo snažnih potresa. Na svim ovim područjima, prema povijesti arhivi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, javljali su se potresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stupnjeva Merkalijeve ljestvice u epicentru. Također, na teritorijama Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se potresi razrorne snage koji mogu imati značajan učinak i na teritoriji BiH.
Na samom teritoriju BiH gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri potresa intenziteta manjeg od III stupnja Merkalijeve ljestvice, koje registruju samo instrumenti. Snažniji potresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine, od kada se na ovom području potresi instrumentalno registriraju zabilježeno je 1084 potresa čija magnituda je bila više od 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stupnjeva Merkalijeve ljestvice, odnosno to su potresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote, istaknuto je na stranici.
A koliko su građevinski objekti u Bosni i Hercegovini sposobni da podnesu jačinu potresa od 6,3 stupnjeva po Richteru, kakav je bio u Hrvatskoj, objasnio je ministar prostornog uređenja u Vladi Sarajevske županije, arhitekta Faruk Kapidžić, za Faktor.
“Kada bismo, ne daj Bože, doživjeli te jačine potres, situacija bi bila slična kao u Hrvatskoj, a posebice bi stradali objekti izgrađeni za vrijeme Austro-ugarske. Kod nas ljudi prave kuće bez konsultacije sa strukomi i naravno da bi takve gradnje kobno završile pod silinom potresa. Nove gradnje, koje su izgrađene uz priustvo struke sposobne su podnijeti veće potrese ili bi eventualno nastale pukotine. Objekti izgrađeni poslije rata, pod kontrolom struke, sposobni su da podnesu potres od devet stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici”, pojasnio je Kapidžić.
wpDiscuz
