Hrvatski premijer gospodin Andrej Granić-Planinc-Plenković najavio je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Glavni stožer Oružanih snaga već je pripremio prijedlog koji će uputiti Vladi, a ministar obrane Ivan Anušić rekao je da bi provedba temeljne vojne obuke mogla krenuti već sljedeće godine uz smanjeni kapacitet.
Ministar Anušić pojasnio je da će obveza obuhvatiti potencijalno 18 tisuća mladića godišnje te da će trajati tri mjeseca. Potvrdio je i da pravo na prigovor savjesti ostaje, ali da će zakon “demotivirati služenje državne službe” koja će trajati šest mjeseci, piše Index.
Ovaj prijedlog obveznog služenja vojnog roka protuustavan je, krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima i ekonomski je štetan, stoji u Inicijativi protiv obveznog služenja vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsku edukaciju.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti koji im omogućuje da zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja odbiju sudjelovanje u vojnoj obvezi i umjesto toga služe civilnu službu. Ovo pravo zajamčeno je i člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, Europski sud za ljudska prava ističe da državna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, čemu se protivi najava ministra obrane Anušića, naglašavaju iz Inicijative.
Podsjećaju da je u presudi protiv Armenije iz 2018. Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto duže od služenja vojnog roka. U slučaju Armenije, gdje je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne službe, Sud je utvrdio kršenje članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu u Inicijativi protiv obveznog služenja vojnog roka, sugerira da bi najavljene promjene u Hrvatskoj predstavljale i povredu prava na prigovor savjesti.
Osim kršenja prava na slobodu savjesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom. Prema važećem Zakonu o obrani vojni obveznici su svi građani od 18 do 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene). Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uvjetima kao i muškarci, zakon ih izričito izuzima od obveze novačenja i služenja vojnog roka. Ministrica je najavila da će tako ostati iu novom zakonu, koji inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.
Inicijativa ističe i ekonomske posljedice vojnog roka, uz napomenu da bi prisilno služenje imalo značajan negativan učinak na tržište rada.
Inicijativa protiv uvođenja vojnog roka upozorava da će prisilni rad ročnika koštati više od procjena. Troškovi nisu samo smještaj, hrana, prijevoz i obuka, već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će se negativno odraziti na gospodarstvo.
Napominju i da bi odgađanje ulaska desetaka tisuća mladih na tržište rada pogoršalo već postojeći nedostatak radne snage u Hrvatskoj.
“Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog, protukonvencionalnog i gospodarski štetnog vojnog roka. Vlada bi trebala razmotriti i uvesti različite politike kao što su revizija plaća vojnog osoblja i uspostava snažne ugovorne rezerve. Time bi se Oružanim snagama omogućilo ispunjavanje obrambene funkcije bez ugrožavanja prava i sloboda građana i uz manje troškove za gospodarstvo”, stoji u inicijativi.
Inicijativa protiv obveznog služenja vojnog roka ističe da se, u slučaju uvođenja vojnog roka, ono ne smije nametati građanima samo zbog njihova spola. Također, trajanje državne službe ne smije imati odvraćajući učinak na osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti.
Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući zahtjev za ocjenu ustavnosti, tužbu Europskom sudu za ljudska prava i javne prosvjede, kako bi se ta politika zaustavila.
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Glavni stožer Oružanih snaga već je pripremio prijedlog koji će uputiti Vladi, a ministar obrane Ivan Anušić rekao je da bi provedba temeljne vojne obuke mogla krenuti već sljedeće godine uz smanjeni kapacitet.
Ministar Anušić pojasnio je da će obveza obuhvatiti potencijalno 18 tisuća mladića godišnje te da će trajati tri mjeseca. Potvrdio je i da pravo na prigovor savjesti ostaje, ali da će zakon “demotivirati služenje državne službe” koja će trajati šest mjeseci, piše Index.
Ovaj prijedlog obveznog služenja vojnog roka protuustavan je, krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima i ekonomski je štetan, stoji u Inicijativi protiv obveznog služenja vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsku edukaciju.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti koji im omogućuje da zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja odbiju sudjelovanje u vojnoj obvezi i umjesto toga služe civilnu službu. Ovo pravo zajamčeno je i člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, Europski sud za ljudska prava ističe da državna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, čemu se protivi najava ministra obrane Anušića, naglašavaju iz Inicijative.
Podsjećaju da je u presudi protiv Armenije iz 2018. Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto duže od služenja vojnog roka. U slučaju Armenije, gdje je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne službe, Sud je utvrdio kršenje članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu u Inicijativi protiv obveznog služenja vojnog roka, sugerira da bi najavljene promjene u Hrvatskoj predstavljale i povredu prava na prigovor savjesti.
Osim kršenja prava na slobodu savjesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom. Prema važećem Zakonu o obrani vojni obveznici su svi građani od 18 do 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene). Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uvjetima kao i muškarci, zakon ih izričito izuzima od obveze novačenja i služenja vojnog roka. Ministrica je najavila da će tako ostati iu novom zakonu, koji inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.
Inicijativa ističe i ekonomske posljedice vojnog roka, uz napomenu da bi prisilno služenje imalo značajan negativan učinak na tržište rada.
Inicijativa protiv uvođenja vojnog roka upozorava da će prisilni rad ročnika koštati više od procjena. Troškovi nisu samo smještaj, hrana, prijevoz i obuka, već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će se negativno odraziti na gospodarstvo.
Napominju i da bi odgađanje ulaska desetaka tisuća mladih na tržište rada pogoršalo već postojeći nedostatak radne snage u Hrvatskoj.
“Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog, protukonvencionalnog i gospodarski štetnog vojnog roka. Vlada bi trebala razmotriti i uvesti različite politike kao što su revizija plaća vojnog osoblja i uspostava snažne ugovorne rezerve. Time bi se Oružanim snagama omogućilo ispunjavanje obrambene funkcije bez ugrožavanja prava i sloboda građana i uz manje troškove za gospodarstvo”, stoji u inicijativi.
Inicijativa protiv obveznog služenja vojnog roka ističe da se, u slučaju uvođenja vojnog roka, ono ne smije nametati građanima samo zbog njihova spola. Također, trajanje državne službe ne smije imati odvraćajući učinak na osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti.
Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući zahtjev za ocjenu ustavnosti, tužbu Europskom sudu za ljudska prava i javne prosvjede, kako bi se ta politika zaustavila.