Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić (HDZBiH), iznoseći odlučan stav o uvođenju reda u oblasti telekomunikacija, u intervjuu za Avaz najavljuje smjene u oba telekom operatera u Federaciji BiH. Pojašnjava da je Nadzorni odbor Hrvatskih telekomunikacija (HT) Mostar zakazao sjednicu za 19. lipnja, kada će biti donesena odluka o razrješenju predsjednika Uprave i dva izvršna direktora ispred dijela kapitala HT-a Zagreb, a istovremeno će biti imenovani novi ljudi. Također, Vladi Federacije BiH dostavljena je Odluka o davanju prethodne suglasnosti za imenovanje generalnog direktora “BH Telecoma” Sarajevo, a pri kraju je procedura natječaja za imenovanje izvršnih direktora ove tvrtke – kaže Lasić. Ovaj intervju, vođen u zgradi Vlade FBiH u Sarajevu, ministar Lasić dao je u danima kada je aktuelna Vlada FBiH, kojom kormilari premijer Fadil Novalić (SDA), doživjela najveće turbulencije od svog formiranja.
Šta će biti s HT-om Mostar, s obzirom na to da je protiv nekoliko osoba koje su bile u rukovodstvu tog telekom operatera, sa Stipom Prlićem na čelu, potvrđena optužnica za kriminal na Sudu BiH?
– Uvidom u financijske pokazatelje poslovanja očit je pad ostvarene neto dobiti poduzeća u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu od 42,68 posto, odnosno za 6.163.240 KM. S tim u vezi, nakon spomenute sjednice Nadzornog odbora i imenovanja novih članova Uprave poduzet će se sve potrebne mjere i aktivnosti na izradi i realizaciji plana poslovanja za 2015. godinu i trogodišnje razdoblje, koji će biti fokusirani na zahtjeve tržišta odnosno povećanje dobiti. Što se tiče podignutih optužnica, Sud BiH će postupati sukladno zakonu i svojim nadležnostima. Neka pravosudne institucije rade svoj posao, a mi ćemo raditi svoj kako bismo osigurali bolje poslovanje “HT Mostar”.
Premijer Novalić najavio je kako „Vlada ozbiljno razmišlja o delimičnoj ili potpunoj prodaji “BH Telecoma”, a novac bi se uložio, primjerice, u probijanje tunela kroz Vranduk ili Prenj”. Je li zaista izvjesna prodaja dijela kapitala “BH Telecoma” u ovoj godini?
– Ukoliko Vlada pokrene pitanje privatizacije, potrebno je napraviti cjelovitu analizu stanja na tržištu telekomunikacija u Federaciji BiH i sukladno dobivenim podacima i razvojnim politikama Vlade donijeti konačnu odluku. U svakom slučaju donijet ćemo odluku koja će biti u interesu građana i Vlade Federacije. Postoje mišljenja da se s prodajom kapitala “BH Telecoma” zakasnilo jer je prisutan konstantan pad dobiti, ali i kapitala.
Kako Vi gledate na to?
– “BH Telecom” trenutno je vodeći telekom operater u Bosni i Hercegovini. Analizirajući financijske rezultate, može se konstatirati da je došlo do pada ostvarene neto dobiti u 2014. godini u odnosu na 2013. za 34,8 milijuna KM, odnosno godišnji plan dobiti je ostvaren sa 78 posto. Prema iskazanom stanju kapitala na dan 31. prosinac 2013. bio je u iznosu od 1.095.803.295 KM, a na dan 31. prosinac 2014. godine iznosio je 1.067.425.554 KM, te je vidljivo umanjenje kapitala za 2,6 posto. Imajući u vidu financijske pokazatelje poslovanja “BH Telecoma”, Vlada i Ministarstvo će u idućem razdoblju putem Nadzornog odbora i Uprave društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo bolje poslovanje ovog javnog poduzeća.
Kako ćete riješiti nagomilane probleme u “Željeznicama FBiH” (ŽFBiH)? Poduzeće ima enormne probleme s dugovima, a jedan je od najvećih poreznih dužnika, te je bilo u postupku prinudne naplate.
– Probleme u ŽFBiH mogli bismo riješiti ukoliko bi Vlada našla načina da izvrši obveze iz Zakona o financijskoj konsolidaciji ŽFBiH, te kada bismo stvorili održiv sistem financiranja i održavanja željezničke infrastrukture, recimo putem uvođenja akcize na naftu ili na duhanske prerađevine radi dopune i kompletiranja potrebnog prihoda za održavanje javne željezničke infrastrukture, što je eminentno funkcija države, tj. entiteta. Također, u proračunima županija Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Bihać potrebno je utvrditi iznose od 1,2 do dva milijuna KM godišnje za sufinanciranje željezničkog putničkog prometa, što je i dužnost po Zakonu o financiranju željezničke infrastrukture, a to bi bila potpora ovom javnom poduzeću koje čini i veliki broj zaposlenih s tih područja, čime se pune fondovi zdravstva, PIO, poreza i doprinosa tih županija i općina u njima. Treba, naravno, usvojiti i akcijski plan unutarnjih ušteda i dodatnih mjera za stabilizaciju poslovanja koji će predložiti “Željeznice”. Porezni dug je nastao zbog nesprovođenja Zakona o konsolidaciji kojim je Federacija BiH preuzela obvezu sanacije dugova ŽFBiH prema javnim fondovima i javnim prihodima u iznosu od 77.540.944 maraka i obveze prema javnim fondovima za razdoblje 2008. do 2012. godine u iznosu od 63 milijuna KM, što ukupno iznosi 140.540.944 KM i što je trenutno predmet naplate po rješenju Porezne uprave. Postoje određeni, ranije doneseni zaključci koji se bave ovim pitanjem, no mi moramo pronaći načine da usuglasimo sporazum o odgođenom plaćanju koji još nije postignut budući da “Željeznice” nemaju sredstava te se vrši popis imovine koja će biti zalog ovog sporazuma.
Je li izvjesno da bi gradnja autoputa na koridoru 5C u Federaciji BiH mogla biti zaustavljena ako Vlada ne pronađe novi model finansiranja planiranih dionica? Mediji su u posljednje vrijeme pisali o tome da “Autoceste” ne mogu vraćati milijunske kredite.
– Javno poduzeće “Autoceste” u mogućnosti je da servisira sve do sada preuzete kreditne obveze. Za nastavak gradnje po klasičnom modelu potrebno je osigurati dodatne prihode za ovo javno poduzeće. S tim u svezi je prošle godine usuglašeno povećanje akcize za izgradnju autoceste s Međunarodnim monetarnim fondom.
Dobro, ali šta će biti s budućim dionicama autoputa koji se trebaju graditi? Kako namaknuti novac? Koji model finansiranja izabrati? Opet putem kredita ili možda putem koncesije?
– Vlada je usvojila trogodišnji plan poslovanja “Autocesta FBiH”, odnosno dala je odobrenje za daljnje aktivnosti na izgradnji autoceste na korIdoru 5C na dva načina. Prvi model podrazumijeva nastavak gradnje kroz daljnju suradnju s međunarodnim financijskim institucijama. Radi se o korištenju dugoročnih infrastrukturnih sredstava s veoma povoljnim rokovima otplate i kamatom. Za ovaj model potrebno je osigurati dodatne prihode kroz povećanje akcize, čime bi se visina akcize izjednačila sa zemljama u regiji, što bi poduzeću omogućilo dodatnih 1,2 milijarde KM za gradnju. Drugi model je gradnja putem koncesije, model “dizajniraj – finansiraj – izgradi – upravljaj i vrati naručiocu”. Na ovaj način je predviđena gradnja prema sjeveru zemlje, točnije za gradnju dionice Žepče – Doboj u dužini od 38 kilometara. Kombinacijom ova dva modela moguće je u vrlo kratkom periodu izgraditi novih 120 kilometara autoceste, čime bi prometna struktura i generalna slika Bosne i Hercegovine poprimila sasvim drugu dimenziju.
Kako komentirate odluku DF-a da izađe iz koalicije odnosno iz parlamentarne većine? Kako Vi kao član Vlade FBiH gledate na njihove tvrdnje da je nezakonita uredba o imenovanjima u javnim poduzećima, te njihovo viđenje imenovanja u javnim poduzećima?
– Osobno podržavam odluku Demokratske fronte da izađe iz koalicije, iako, moram naglasiti, nije iskreno to što su rekli da će i dalje biti u Vladi, dok, s druge, strane ne podržavaju ni premijera ni Vladu, kao ni parlamentarnu većinu. Ja sam za to da Vlada radi u punom kapacitetu, a tko će biti zamjena za DF, neka to dogovore aktuelni partneri, HDZ i SDA. Svi smo mi imali odgovornost kada smo ulazili u ovakvu vlast. To sa sobom ne nosi samo prava već i obveze. Ono što zamjeram DF-u jeste da su trebali voditi računa o svim koalicijskim partnerima, o realnosti BiH, o uvažavanju drugog i drugačijeg. Njihove tvrdnje o nezakonitoj uredbi apsolutno ne stoje. Ona je zasnovana na niz zakonskih propisa, te je donesena kao pomoćni alat Vladi. Kao takva, uredba je sada puno preciznija, puno poštenija, te omogućuje Vladi, pravom vlasniku svih javnih poduzeća, gdje ima većinski državni kapital, da raspolaže pravom vlasništva nad onim što je državno, što je zapravo vlasništvo svih građana. Pa osobno meni, kao ministru prometa i komunikacija, možda ta uredba najmanje odgovara, s obzirom na ingerencije ovog ministarstva nad izuzetno profitabilnim poduzećima, te činjenici da bi bio apsolutni gospodar nad tim poduzećima, ali ipak sam svjestan činjenice da ona trebaju da budu vlasništvo svih nas, a ne samo jednog pojedinca.