Sudeći po Akcijskom planu za uspostavljanje regionalnog tržišta, već iduće godine na granicama BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova trebalo bi biti uspostavljeni “zeleni koridori” koji će u početku kvarljivoj robi kao što su voće, povrće, meso i prerađevine omogućiti brži prolazak granice i carinjenje robe u bilo koje doba dana ili noći sedam dana tjedno.
Također, šest zemalja regije zapadnog Balkana trebale bi dogovoriti i granične prijelaze na kojima će znatno biti smanjene procedure te u razdoblju od 2021. do 2022. uredi sustav koji će građanima svih zemalja omogućiti da u druge zemlje putuju samo s osobnom iskaznicom.
Od 2022. godine trebao bi biti uspostavljen i sustav koji će u početku omogućiti priznavanje diploma za medicinske sestre, doktore, stomatologe, farmaceute, arhitekte i veterinarske kirurge, a kasnije i sve ostale diplome.
Između 2022. i 2024. godine trebao bi biti uspostavljen regulatorni okvir za jedinstven platni sustav, a 2023. godine trebala bi biti uspostavljena suradnja tijela koja se bave javnim nabavkama te da se uspostavi sustav koji će omogućiti da se certifikati, uključujući i one veterinarske, priznaju u svim zemljama kao i na granicama, pišu Nezavisne novine.
Sve je moguće, ali najviše će ovisiti od carina, koje su još u nekom starom sustavu i ne pristaju na promjene. Ranije je isto bilo pokušaja, ali uvijek oni usporavaju i nešto za što im treba deset dana da urade i da se prilagode traže rok od godinu dana. Kod njih, što zbog korupcije, što zbog drugih stvari, nema spremnosti da se ubrzaju procedure, rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
On naglašava da su rokovi koji su postavljeni akcijskim planom dosta realni jer je iza tih rokova na određeni način stala Europska unija, koja će vjerojatno inzistirati na tome, a s druge strane i sve politike u svim zemljama su za to da se uspostavi jedinstveno tržište.
Prema Akcijskom planu, 2024. godine u regiji bi trebalo biti jedinstveno tržište, a te godine zemlje bi trebale doći do toga da 95 posto domaćinstava u svim zemljama ima širokopojasni internet, a do kraja 2023. godine da se 5G mrežom pokriju glavni industrijski gradovi u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.
Ukidanje radnih dozvola za unutarkompanijske transfere, prenosivost socijalnih prava, mobilnost studenata, istraživača i profesora te razvoj zajedničkih paketa turističke ponude i njezino reklamiranje samo su dio onoga što je navedeno u Akcijskom planu. Ipak, kako naglašavaju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Bosna i Hercegovina svoju šansu treba tražiti u poljoprivredi, koja je i najrazvijenija u BiH poslije Srbije.
Da bi se integrirao zapadni Balkan u paneuropski digitalni prostor, regija mora ukloniti prepreke e-trgovini i uvesti međusobno preinavanje elektronskih potpisa širom zapadnog Balkana te nadograditi digitalnu infrastrukturu, navodi se, između ostalog, u Akcijskom planu koji je nedavno usvojen na summitu u Sofiji.
Europska investicijska banka (EIB) priopćila je da je u okviru svog financijskog paketa vrijednog 1,7 milijardi eura za podršku oporavku zapadnog Balkana od posljedica pandemije već mobilizirala više od milijardu eura.
EIB pozdravlja spremnost čelnika zapadnog Balkana da pristupe realizaciji Ekonomsko-investicijskog plana Europske komisije, a u okviru ovog plana prioritet će biti investicije u oblastima infrastrukture, kao i projekti koji omogućavaju zelenu i digitalnu tranziciju regije ka inkluzivnom i održivim modelima ekonomije zasnovanim na znanju.
Werner Hoyer, predsjednik EIB-a, rekao je da je glavni cilj Berlinskog procesa da omogući više investicija u zapadni Balkan, a EIB je spreman doprinijeti kroz podršku Ekonomskom investicijskom planu.
Inicijativa za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta koja je najavljena dobar je primjer kako regija može ubrzati reforme i poboljšati ekonomski ambijent, rekao je Hoyer./HMS/
wpDiscuz
