Primjer iz prakse: Nekoga prijave iz ljubomore, zavisti ili čiste zlobe zbog običnog posta na Facebooku. Na primjer, neka stranica, poput „Raskrinkavanje“, prijavi vaš tekst jer im se ne sviđa vaš ton ili stav. Rezultat? Meta vas blokira uz automatsku odluku, bez provjere. Na žalbu odgovaraju samo s „DA“ ili „NE“, bez mogućnosti detaljnog objašnjenja. Tekst koji ste pisali o smogu u Sarajevu nestaje jer ga algoritam tumači kao politički ili uvredljiv. Urednici se onda odluče na kontraofanzivu i prijavljuju „antibosanske“ stranice. Rezultat je začarani krug prijava i blokiranja.
Meta priznaje greške:
Meta, matična kompanija Facebooka i Instagrama, javno je priznala da su njihove politike moderiranja sadržaja prečesto pogrešne. Nick Clegg, predsjednik globalnih poslova Meta, u svom blogu naglasio je kako stopa grešaka ometa slobodno izražavanje korisnika.
“Previše puta bezopasan sadržaj bude uklonjen ili ograničen, a korisnici nepravedno kažnjeni”, rekao je Clegg.
Clegg je dodao da kompanija aktivno radi na poboljšanju svojih politika i obećao pravednije moderiranje. Međutim, priznao je da savršeno rješenje nije moguće.
Moderiranje za vrijeme pandemije COVID-19:
Meta se posebno osvrnula na stroge mjere uklanjanja sadržaja tokom pandemije. Prema Cleggu, pravila su tada bila ekstremno rigorozna jer niko nije znao kako će se situacija razvijati.
„S retrospektivom, možda smo pretjerali“, priznao je Clegg.
Meta sada uvodi kontrolu političkog sadržaja, omogućujući korisnicima da biraju koliko će takvog sadržaja vidjeti. Ove promjene već su uvedene u SAD-u, a planira se širenje na globalnom nivou.
Ove izjave ukazuju na potrebu balansiranja između sigurnosti korisnika i slobode govora. Meta je pod sve većim pritiskom da popravi moderiranje, ali korisnici i dalje ostaju oprezni.