U povijesti Bliskog istoka rijetko se susreće ime koje izaziva toliki užas, prezir i međunarodnu osudu kao što je Bashar al-Assad. Druga generacija obiteljske dinastije koja Siriju drži za vrat već više od pola stoljeća, Assad je od 2000. godine izgradio karijeru na krvi, represiji i beskonačnom ratu. Sirija pod njegovom čizmom nije država; to je poprište razaranja, međunarodne intervencije i ljudske tragedije.
Od oftalmologa do diktatora
Prije nego što je postao “predsjednik”, Assad je bio obični student oftalmologije u Londonu, s naoko mirnim životom. Sve dok sudbina, u obliku tragične smrti njegovog starijeg brata Bassela, nije preusmjerila tog samozatajnog liječnika na kolosijek tiranije. Brzo oblači vojnu uniformu, a sirijski parlament promptno mijenja ustav kako bi mladi princ diktature preuzeo očev tron. Što je bio rezultat? Ništa manje nego trideset godina obiteljske vladavine zamijenjenih novim desetljećem krvavog ludila.
Nemilosrdni režim
Assadov “stil vođenja” postao je sinonim za represiju i nasilje. Prodemokratski prosvjedi tijekom Arapskog proljeća 2011. godine bili su inicijalna kapisla građanskog rata koji traje i danas. Nasilno ugušeni glasovi naroda proizveli su sukob koji je odnio stotine tisuća života, pretvorio milijune u izbjeglice i devastirao zemlju do temelja.
Assadove snage su tijekom sukoba koristile sve moguće metode za očuvanje vlasti, uključujući i one koje se nalaze na vrhu popisa ratnih zločina. Korištenje kemijskog oružja protiv vlastitog naroda 2013. godine potreslo je svijet. Inspektori UN-a potvrdili su zločine, dok je Assad ostao gluh na optužbe.
Rusija i Iran – anđeli čuvari režima
Jedan od razloga zašto je Assad još uvijek na vlasti leži u podršci Rusije i Irana. Bez ruskih zračnih napada i iranskih proxy-militanata, Assadov bi režim već odavno završio na smetlištu povijesti. No, zahvaljujući njima, Bashar al-Assad i dalje drži razrušenu zemlju u svojim rukama.
“Izbori” u zemlji bez izbora
Ako ste ikad čuli za izborni cirkus, Assadovi predsjednički izbori savršen su primjer. Bez pravih protivnika, Assad je uvjerljivo “osvajao” vlast na svakim izborima, uključujući i one iz 2021. godine, koje su Zapadne sile proglasile farsom.
Ironija povijesti
Za čovjeka koji je trebao biti simbol reformi i modernizacije, Assad je uspio učiniti upravo suprotno. Njegova je vladavina uništila Siriju, ostavivši milijune bez domova, nade i budućnosti. On nije samo simbol propasti jedne zemlje – on je podsjetnik na to koliko duboko ljudska okrutnost može potonuti.
IURKOV l poskok.info
wpDiscuz
