Bošnjački političari, ne rijetko, ponavljaju kako je zahtjev da se osigura legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Federalnom domu naroda i Predsjedništvu BiH, što nalaže presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić u suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava, te da primat treba dati presudama Europskog suda. No, glavni tajnik Hrvatskog Narodnog Sabora u BiH Josip Merdžo, koji je i član tima HNS-a u pregovorima oko izmjena Izbornog zakona, tvrdi da presude Europskog suda u predmetima “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić” ne negiraju presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”. U razgovoru za Hrvatski Medijski Servis Merdžo ističe kako postoji više modela kojima je moguće kroz izmjene Izbornog zakona implementirati i presudu Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu, i to bez promjena Ustava, naravno ako za to postoji politička volja.
-Implementirati odluku Ustavnog suda u predmetu ‘Ljubić’ moguće je bez intervencije u Ustav BiH koji je kao što znamo sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Navedena odluka Ustavnog suda se dominantno odnosi na izmjenu Izbornog zakona u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH, ali se dotiče i načina izbora članova Predsjedništva jer Ustavni sud BiH naglašava princip legitimnog predstavljanja “na svim administrativno političkim razinama”, što je izborom Željka Komšića obesmišljeno, napominje Glavni tajnik HNS BiH.
Sugovornik HMS-a podsjeća da se presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci nalaže da se svim građanima Bosne i Hercegovine,koji se nisu izjasnili kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, treba osigurati mogućnost kandidiranja za člana Predsjedništva BiH.
Napominje i kako je još od sastanka lidera političkih stranaka koji je održan u Bruxellesu 1. listopada 2013 godine nuđeno nekoliko modela koji su osiguravali da jedan narod neće drugome birati njegove predstavnike. Međutim, dodaje, isključivo odbijanjem bošnjačke strane taj princip nikada nije implementiran.
Imajući sve ovo u vidu nameće se pitanje eventualnih izmjena Ustava BiH, tj. mogu li se ova pitanja riješiti bez izmjena Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma.
-Definitivno nije realno očekivati da srpska strana pristane na bilo kakvu korekciju Ustava BiH. Naprotiv, svjedoci smo zahtjeva RS-a za vraćanjem na “izvorni Dayton”. Hrvati sigurno ne žele vidjeti bilo kakve izmjene koje bi im mogle pogoršati i ovako narušenu ustavnu poziciju.Jedina realna izmjena Ustava BiH podrazumijeva dogovor tri strane u BiH, a kako stvari stoje to je nemoguća misija, kaže Merdžo za HMS.
Zato, kaže, implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’ kao i presude Sejdić Finci treba tražiti u korekciji Izbornog zakona BiH, a to je moguća i najrealnija opcija.
On naglašava kako upravo obrazloženje odluke ‘Ljubić’ vraća u suštinske demokratske okvire principe legitimnog predstavljanja i vezu između ‘…onih koje (se) predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama!’
-Ako pažljivo pogledamo odredbe Ustava Bosne i Hercegovine vidjeti ćemo da se u postupku izbora članova Predsjedništva BiH entitet Federacija BiH tretira kao “teritorij”, a ne kao jedna izborna jedinica kako je to formalno implementirano u Izbornom zakonu. Dakle, ako Federacija kao teritorij može imati dvanaest izbornih jedinica u izboru zastupnika u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, odnosno pet izbornih jedinica kada je u pitanju izbor za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zašto ne bi mogla imati i dvije, teritorijalno prilagođene (diskontinuirane) izborne jedinice iz kojih bi se birala dva člana Predsjedništva?, pita se sugovornik Hrvatskog Medijskog Servisa.
Zašto jedan teritorij, nastavlja sugovornik HMS-a, bira jednoga (RS), a drugi teritorij bira dva (FBiH), člana Predsjedništva BiH i odgovara; valjda postoji suštinski, politički, povijesni i mirovni razlog, a taj razlog mora biti implementiran kroz izborno pravilo. Također, dodaje, ustavne odredbe o “vetu” člana Predsjedništva “s teritorija FBiH” jasno uspostavljaju vezu između njega i kluba konstitutivnog naroda kojem se obraća.
-Da bi to imalo smisla on mora biti legitimni predstavnik tog naroda. Ne treba zaboraviti da se taj teritorij i dalje naziva bošnjačko-hrvatska federacija, s razlogom, naglašava.
Glavni tajnik HNS BiH podsjeća kako su brojni modeli cirkulirali između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika, ali ni jedan ne bijaše prihvatljiv bošnjačkoj strani.
Svjedoci smo pozitivnog procesa koji je doveo do dogovora oko izmjene Izbornog zakona, također prema odluci Ustavnog suda BiH, po pitanju izbora za Gradsko vijeće Grada Mostara. I u ovom slučaju bošnjački politički predstavnici su godinama uporno opstruirali postizanje dogovora kojim bi se izbjegla diskriminacija na koju je ukazao Ustavni sud, a kada to nisu mogli ničim opravdati onda su otvorili pitanje dogovora oko izmjena Statuta Grada Mostara, iako im je bilo jasno da o tome može odlučivati samo novi saziv Gradskog vijeća. Srećom, dogovor je postignut i potpisan je politički sporazum između HDZBiH i SDA uz supotpis predstavnika međunarodne zajednice.
Merdžo ističe kako se pokazalo da taj potpis ne znači ništa Bakiru Izetbegoviću jer je, po slovu sporazuma, već trebalo otpočeti razgovore oko izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva i izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.
-Umjesto da pozitivna iskustva iz pregovora o Mostaru utječu i na ovaj proces Izetbegović otvara dodatne frontove koji nemaju ništa zajedničko s odlukom Ustavnog suda ili odlukom Sejdić-Finci, a to je traženje da se kapacitet nadležnosti Doma naroda reducira na folklorna pitanja vitalnog interesa, kaže Merdžo dodajući kako je to “već viđeni scenarij koji dodatno usložnjava odnose u BiH, a ni milimetra ne pomaže ni bošnjačkim unitaristima jer nadležnosti Domova naroda, i entitetskog i državnog, su ustavna kategorija, a promjena ustava očito nije izgledna opcija pogotovo za hrvatsku stranu”.
Sugovornik HMS-a napominje kako ne postoji primjer u novijoj povijesti da je neka država mijenjala svoj Ustav zbog odluke nekog ovozemaljskog suda. Ustav je, ističe, suvereno pitanje svake države i njegova izmjena se može provesti u demokratskoj parlamentarnoj proceduri.
Ustav BiH, napominje, nije čak prošao ni parlamentarnu proceduru nego je sastavni dio međunarodnog dokumenta kojim je okončan rat.
-Nije smetnja ni Belgiji ni Švicarskoj njihovo unutarnje uređenje ni institucionalno funkcioniranje ako postoji dogovor “konstituenata”. Problem Bosne i Hercegovine je što se dogovor ne želi. Lakše je mrziti, a mržnja vodi u propast, uz pitanje: jesu li ONI svjesni toga?, pita se glavni tajnik HNS BiH Josip Merdžo. /HMS/