DRAGAN MARKOVINA kandidat je Nove ljevice za gradonačelnika Splita. Gdje je ljevica danas u Splitu, općenito u Hrvatskoj? Je li SDP za ljevicu bio kao HDZ za ove brojne pravaške stranke? Zbog čega se ljevica traži na političkoj sceni i nije jasno definirana, niti realno ima neku snagu.
“SDP je u Hrvatskoj i Splitu došao do svog logičnog kraja politike koju je pokrenuo Ivica Račan, nastavio Zoran Milanović, a očito će je dokrajčiti Davor Bernardić. U Splitu je taj cijeli proces vodio Marin Jurjević Baja, a kraju doveo Ivo Baldasar. Radi se, u suštini, o istim stvarima. To je stranka koja je stjecajem povijesnih okolnosti naprosto bila jedina stranka za koju su se mogli uhvatiti ljudi koji nisu dijelili Tuđmanov svjetonazor. Uporno su birali tu stranku koja je sve manje ispunjavala očekivanja vlastitih birača. U Splitu je SDP pao početkom 90-ih, ali oporavili su se vrlo brzo. Praktično do zadnjih izbora imali su jaku podršku u gradu i uredno su šutjeli svih ovih godina. I za izbacivanje ljudi iz stanova, Loru, kolaps splitske industrije, Orešara, Kutlu, škver. SDP ni po jednoj osnovi nije zastupao prava i svjetonazorske postavke svog biračkog tijela koje u Splitu nije malo. Dok ste Baji mogli svašta prigovoriti, ali nikako da nije ljevičar, njegov prvi izbor i nasljednik kojeg je amenovao Ivo Baldasar, čovjek je koji nema apsolutno nikakve veze s ničim navedenim. Uništio je ljevicu. Imao je jedinstvenu priliku da promjeni grad nabolje, a ostavio ga je u stanju civilizacijskog poraza sa svim ovim spomenicima, u stanju urbanističkog poraza sa svim što se planiralo s GUP-om i stanju komunalnog poraza i kaosa kojeg je dopustio na Žnjanu. Mislim da je vrijeme za takvu vrst politike isteklo.”
Što vam se čini od protukandidata? Je li moguće da ćemo u drugom krugu gledati dva asa desnice Krstulovića Oparu i Keruma?
“Prvo, mislim da postoje samo dva kandidata na ljevici. Ja sam jedini, a Aida Batarelo, kao članica SDP-a, može se smatrati kandidatom ljevice, iako ja to tako ne doživljavam. Puljak je kandidat liberalno-građanskog centra, onog dijela publike koji je u Splitu nekoć glasao za HSLS, pa Listu Velog mista, a potom don Ivana Grubišića. Kerumova priča da je Marijana Puljak ljevija od SDP-a nije istina. Cilj je da se ovakvom sotonizacijom izbaci iz igre za drugi krug jer su svjesni da zahvaća širi dio biračkog tijela, ne samo lijevo-liberalni centar. Opara, Kerum i Mirna Kovačić kandidati su desnice. Na Baldasara ne bih trošio riječi. Jugović možda pretendira na lijevo biračko tijelo, ali to je priča koja je izrasla iz jedne konkretne teme oko gradnje na Marjanu.”
Imali su prosvjed protiv uhljeba. Što bi ste vi napravili s gradskom upravom?
“Svi se slažemo da je preko 500 zaposlenih u gradskoj upravi vjerojatno nepotrebno i realno neodrživo. No, treba se čuvati ishitrenih rješenja. Zakon o radu sadržava ozbiljne socijalne elemente. Bilo bi ga tužno rušiti jer imamo previše zaposlenih u Banovini. Ne možemo tek tako dijeliti otkaze, niti to ima smisla. Treba biti racionalan prema tome.”
Kompleksan je to problem. Tu su i gradske firme. Samo u Vodovodu imaju 450 zaposlenih.
“Trebaju se ukinuti naknade za vijeća i nadzorne odbore, to trebaju raditi ljudi koji su zaista zainteresirani, koji znaju. Kada bi se ukinule naknade, onda bi se za te pozicije javljali ljudi koji razumiju o čemu se radi.”
Što bi Nova ljevica napravila da preuzme upravljanje gradom?
“Dosad lijeva politika uopće nije vođena u Splitu. Imamo cijeli niz projekata koji su vrlo dubiozni, koji nisu ostvareni. Gradska jezgra izumire. Ovim tempom ako se nastavi doći ćemo do jedinstvenog slučaja da je život u palači poživio 1700 godina, a sad izumire i nestat će u 21. stoljeću, između ostalog i zato što gradska uprava nije bila prijatelj građana koji žive u gradskoj jezgri. Grad sada rasprodaje poslovne prostore u centru, a to je najveća mogućnost da s nečim upravlja. Prostori se moraju staviti u društvenu funkciju, a ne da grad bude grad duhova. Sramotno je da se garaže u socijalističkim kvartovima naplaćuju, a napravljene su za stanare. Potpuno je nedopustivo da je sve više rezerviranih parking mjesta po centru grada. Potpuno je suludo da u centru ne možete parkirati jer je netko zakupio parking godinu dana. Ne vidim razloga da se plaže daju privatnim koncesionarima kada Split već imat toliko gradskih poduzeća koja se time mogu baviti. To je sve operativno brzo izvedivo. Dugoročni cilj bi bio projekt Splita 3 dovršen kao ideja modernog grada. Fantastično je funkcionalno zamišljen, a nikada nije dovršen s javnim sadržajima.”
Kerum je najavio već dva tunela, ali je zaboravio spomenuti da nije riješio Karepovac koji je najveći i najurgentniji problem Splita.
“Najveća opasnost i prevara projekta Lećevica je, po svemu što su građanske udruge uspjele istražiti, da se u nekoj perspektivi planira spalionica europskog smeća u Dalmacijacementu. Ako je to tako, a postoje naznake da je, to je puno ozbiljniji problem.”
Atmosfera u Splitu, društvena i ekonomska? Slabo se puni proračun, dosta je nezaposlenih…
“Splitu su se desile posljedice 90-ih, o tome konačno treba javno govoriti, dosta je više tih dizanja spomenika jednom groznom razdoblju. Devedesete su u ekonomskom smislu poharale splitsku industriju, to je svima jasno, to je naprosto činjenica. Da se nije slučajno dogodio turizam, a dogodio se zaista slučajno, grad bi umirao od gladi. Ogroman broj ljudi uspije preživjeti godinu zbog par mjeseci rada u sezoni. Istovremeno, taj turizam jede svoju supstancu, cijeli centar se pretvara u tematski park i izumire. Ne možemo uzeti kruh ljudima i otvoriti rat protiv turizma jer je to najveći izvor prihoda u Splitu, izmišljati neku novu industriju s pozicije grada je gotovo nemoguće osim da se stvore uvjeti da se nešto dogodi. Grad može povesti računa da turizam ne bude stihijski nego da ga osmisli. Mora iz perspektive ljevice osmisliti kako definirati što su radnici danas. Radnici nisu samo više oni koji rade u škveru i Dalmacijavinu, to su svi ljudi koji rade u turizmu, to je publika kojoj se ljevica obraća. Publika koja živi u gradu u kojem uvjerljivo najveći broj mladih ljudi živi s roditeljima. Dobar dio je visoko obrazovan, vrlo pošteno rade, a nemaju od čega živjeti ili žive vrlo privremeno, a kamoli da će riješiti svoje stambeno pitanje. Treba im pomoći. POS, najam uz neku simboličnu cijenu, nisam uopće čuo da netko razmišlja o tome na taj način. Kako omogućiti nekome tko je mlad i zna raditi svoj posao da ostane u Splitu.”
Imali ste i osobno iskustvo?
“Na Filozofskom fakultetu sam radio 10 godina, stekao sve uvjete, ali nije mi se produžio ugovor. Kada netko moje profesije ostane bez posla u Splitu, nema puno opcija. Dobio sam posao u Zagrebu, ali sam nakon pet mjeseci dao otkaz. Nije mi odgovarao koncept da ne mogu raspolagati svojim vremenom i biti u Splitu kad zaželim. Od tada živim u Splitu. Putujem, živim od pisanja, honorarno predajem, nekako ide.”
Što očekujete na izborima? Koliko u Splitu lijeva opcija ima prolaz mimo SDP-a?
“Mislim da bi Split mogao iznenaditi. Indikator promjena u Hrvatskoj bilo kada je onda kada se nešto promjeni u Splitu. Ne tvrdim da će se sto posto nešto desiti, ali se može dogoditi. Teško je prognozirati u Splitu što će biti. Moj je dojam da je razočaranost SDP-om među ljevicom u Splitu ogromna i da je ogroman prostor u koji konkretno naša lista ima priliku ući. Nitko ne može osporiti da stojimo iza onoga što nudimo.”
Kako komentirate fenomen Željka Keruma?
“Njega je rehabilitiralo nekoliko faktora. Na prošlim izborima, da nije bilo afere s pršutom, imao bi veliku šansu ući u drugi krug. Najviše ga je ipak rehabilitirao Ivo Baldasar jer Kerum ima legitimno pravo reći, a to je tragedija za Split, da je bio puno bolji gradonačelnik. On opet uspjeva sebe prodati kao antisistemskog kandidata. Sada se pravi da je gubitnik i žrtva tranzicije i to mu očito prolazi. Plus ova stranica “Žele se vraća”, radeći redikuloznu stvar napravili su mu odličan PR, vjerojatno vrlo nesvjesno. To sve vodi do toga da Kerum nije bez izgleda. Mislim da bi bila civilizacijska tragedija da još jednom bude gradonačelnik. Čujte, stvar je u razini razumijevanja kod ljudi. Ako netko stvarno vjeruje da je on antisistemski kandidat, onda je tim ljudima jako teško pomoći.”
Ako neće Kerum, Opara? Povratak HDZ-a nakon dugog posta?
“Ankete mu idu u prilog. Kada bi se njih dvojica našli u u drugom krugu, ja osobno ne bih izašao na izbore. Da sam sam kandidat HDZ-a, ne bih se izabrao. Mislim da on ima problem uvjerljivosti kod članova HDZ-a i simpatizera s jedne strane i uvjerljivosti među pristojnim građanskim svijetom kojeg on želi biti dio i govori da je. On je u vrlo teško pomirljivoj situaciji. S jedne strane gostuje kod Dujmovića i govori nacionalističke gluposti, a s druge strane glumi pristojnog građanina. To je doguročno neodrživa pozicija i kako kampanja bude odmicala njemu će sve više to predstavljati teret.”
Pauletić?
“Ne sumnjam da će MOST probiti prag i ući u Gradsko vijeće, ali Pauletić je neuvjerljiv kandidat, a dobar dio ljudi koji je birao MOST shvatio je da nije snaga promjena. To će mu biti limitirajući faktor.”
Marijana Puljak?
“Pametno je baš splitski fenomen. Oni su na valu nekoliko faktora uzletjeli. Lista Velog Mista uvjerila Splićane prva da je ideologija nebitna u lokalnoj politici, što mislim da nije istina. Čak i kada maknemo hoćemo li podržati Gay pride, gdje ćemo staviti spomenik, kakva ćemo imena ulica, sve je ideologija. I parkinzi, garaže, koncesije na plaže. Sve su to ideološka pitanja. Jasno je u pojedinim stvarima jeste li konzervativac, liberal ili ljevičar. U Splitu, koji je bio razočaran lokalnom politikom svih ovih godina, Lista Velog mista došla je kao osvježenje i uspjela je prodati tu priču koja je ostala živa. U Marijanu Puljak su ljudi s ljevice i liberalnog centra položili gotovo sve nade da nećemo dobiti desnog gradonačelnika. Mislim da je pristojan kandidat, ali da mislim da je bolja od mene, ne bih se kandidirao.”
Split je dobio par spomenika koji su izazvali kontroverze, HOS-ov i onaj podignut 72. bojni Vojne policije u Lori.
“Mislim da nijednom od ta dva spomenika nema mjestu u Splitu. Bilo je puno problema. Ljudi jasno znaju što će se dogoditi ako mene izaberu. Uklonit ćemo ih. To je prije svega civilizacijski problem. Vi u Ulici Ruđera Boškovića, u kojoj su silni ljudi izbačeni iz stanova, dižete spomenik ovima koji su to radili. Dižete spomenik postrojbi čiji su pojedinci na sudu zbog ratnog zločina i pred mjestom na kojem su stradale njihove žrtve. To je simbolična poruka. Ja nemam nikakav problem da se svim ljudima koji su stradali u ratu boreći se za vlastitu zemlju postavi primjereno obilježje koje nije politički “statement”, a oba ta spomenika jesu politički “statement” i mislim da su civilizacijski nedopustivi.”