U Hrvatskoj je i ove godine tisuće djece ostalo neupisano u vrtić, te roditeljima najčešće u pomoć priskaču bake i djedovi. Ovdje je riječ o obiteljskoj solidarnosti i uključivosti. U Hrvatskoj popularni “baka-servis” nema pravo na naknadu, dok nama susjedna Mađarska u okviru pronatalitetnih mjera bakama i djedovima omogućuje naknadu za čuvanje unuka i brigu o djeci umjesto roditelja.
Orbanove politike osmišljene su da ohrabre žene na udaju, kupovinu kuće, rađanje više djece i ostanak u Mađarskoj. Mađarska ne kažnjava one koje ne rađaju, već nagrađuje one koje rađaju. Ne ide se za time da drže žene siromašnima, ekonomski ovisnima o suprugu i vezanim za kuhinju. Umjesto toga, osmislili su plan za pomoć ženama u održavanju ravnoteže na relaciji posao-život.
Davanjem naknade bakama i djedovima za čuvanje djece pomaže se ženama da uđu u svijet rada. Isto je i sa subvencioniranim čuvanjem djece. Ukratko, Orbanove politike pružaju državnu podršku za ženski neplaćeni rad.
Orbanovih sedam mjera obiteljske politike
“Sve manje i manje djece rađa se u Europi. Zapad misli da je imigracija odgovor na tu prijetnju. Svako dijete koje nedostaje žele nadomjestiti drugim koje stiže (s istoka) i tada će brojevi biti u redu”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban 2019.
“Ali nama ne trebaju brojevi. Trebaju nam mađarska djeca“, naglasio je Orban i najavio program u sedam točaka za mlade obitelji.
Nova obiteljska politika koja je stupila na snagu 1. srpnja 2019. uključuje sljedeće mjere:
1. Povlašteni zajam koji se nudi svakom paru u kojem je žena mlađa od 40 godina kada se prvi put vjenčaju („zajam koji očekuje bebu“).
2. Prošireni program zajma za potporu kupnji kuća (poznat i kao CSOK); obitelji mogu iskoristiti zajam za kupnju nove ili kuće u vlasništvu.
3. Subvencija od 2,5 milijuna HUF za kupnju automobila za velike obitelji.
4. Otplata zajma do milijun forinti za hipotekarne kredite koje su uzele obitelji s dvoje ili više djece.
5. Doživotno oslobađanje od poreza na dohodak žena koje su odgojile najmanje četvero djece od 1. siječnja 2020.
6. Novi prostori za 21 000 djece u vrtićima u sljedeće tri godine.
7. Subvencionirani roditeljski dopust za bake i djedove od 1. siječnja 2020.
Čak 457 riječkih mališana ostalo je ove godine bez svog mjesta u vrtiću
Podsjetimo, u petak su u Rijeci predstavnici Mosta u Gradskom vijeću održali konferenciju za medije, a tema je bila nedostatak kapaciteta u riječkim vrtićima. “Čak 457 riječkih mališana ostalo je ove godine bez svog mjesta u vrtiću”, upozorili su Petra Mandić i Aleksandar Saša Milaković.
> Most upozorava: Čak 457 riječkih mališana ostalo je bez mjesta u vrtiću
Rješavanje problema neupisane djece u vrtiće predstavnici Mosta predlažu u 3 faze:
– U prvoj fazi se predlaže donošenje odluke o uvjetima i načinima sufinanciranja dadilja.
– Druga faza predviđa otvaranje javnog natječaja za sufinanciranje zbrinjavanja 457 djece koja su ostala bez mjesta u vrtiću kod dadilja i tako bi ovaj problem mogao biti riješen do veljače 2022.
– Treća faza predviđa donošenje prijedloga izmjene programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju koji bi predvidio i pošteniji model financiranja privatnih vrtića drugih osnivača u kojem bi svi vrtići po svakom djetetu dobivali jednaku svotu novaca kako bi i privatni osnivači bili motivirani za otvaranje novih vrtićkih kapaciteta.
U Hrvatskoj tisuće djece ove godine nije primljeno u vrtić
Diljem Hrvatske roditelji koji su željeli upisati djecu u vrtić našli su se u problemu jer to nisu uspjeli. Tako je primjerice u Gradu Zagrebu bez mjesta u vrtiću ostalo 2700 prijavljene djece, a u Splitu nije upisano 556-ero djece, a konačne brojke bit će poznate nakon što se obrade sve žalbe roditelja.
Struka upozorava da u Hrvatskoj nedostaje oko 3000 odgojitelja, a ni kapaciteti vrtića nisu odgovarajući.
Nova lijeva vlast u Zagrebu obustavila hvalevrijednu demografsku mjeru roditelj-odgojitelj
Uz sve te probleme, nova ekstremno lijeva zagrebačka vlast predvođena Tomislavom Tomaševićem postupno će ukinuti mjeru roditelj-odgojitelj jer po njima nije “ostvarila demografski cilj”.
Međutim, autor mjere, ugledni demograf Stjepan Šterc, ističe da statistika ne laže. “Od 2015. do 2019. jedino je Zagreb imao porast broja rođenih, Split je imao -40, Rijeka -182, a RH u cjelini -1368”, naglasio je dr. sc. Šterc, dodajući da je demografija najvažnija problematika današnje i sutrašnje i Hrvatske i cijele Europe, te da u Hrvatskoj pobačaje rade žene koje već imaju dvoje djece i da je društveno neprihvatljivo da žena odlučuje o pobačaju zbog loših financijskih prilika.
Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić osvrnula se na obustavu mjere u Zagrebu i naglasila da Grad približno jednako košta plaćanje roditelja odgojitelja koliko bi ga koštalo financiranje njegovih dvoje djece u vrtiću. “Ako ih je više vrtićke dobi za Grad je to možda čak i skuplja varijanta. Plus, gradnja vrtića je dug i kompleksan, iako nužan pothvat. Teško je na ovom mjestu dati točan izračun, ali sam sklona pretpostaviti da Bandić nije bio ni približno toliko demografski osviješten kao što se čini, koliko je bio pragmatičan jer je samo ove godine bez vrtića ostalo skoro 3000 djece.
Stoga je pravo pitanje kada bi se ukinula mjera gdje bi uopće sva ta djeca završila jer u vrtićima već sada nema mjesta za sve kojima trebaju. Upravo zato najavljivati ukidanje ove mjere bez razrađenog plana alternativnog rješenja pokazuje da je riječ o ideološki motiviranom potezu, a ne brizi za većinu gradske djece”.
“Most je primjerice predlagao uvođenje mjere roditelj odgojitelj i na pola radnog vremena što bi roditeljima odgojiteljima omogućilo i rad i pravo na poludnevni program gradskih vrtića”, podsjetila je Selak Raspudić.
“Na kraju, da ne bude zabune, osobno se ne zalažem za to da žene ili muškarci nužno koriste ovu mjeru, nego da imaju što više izbora i pomoći od grada kada krenu putem roditeljstva te poštujem njihovu slobodu da odluče što je najbolje za njih i njihove obitelji. U konačnici, jedini dugoročni način oporavka mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali i održive ekonomije Hrvatske njezina je demografska revitalizacija, što god mi mislili o tome i koliko nam god mjere na tom tragu kratkoročno izgledale kao nepravedno ili bespotrebno rasipanje novaca.”, zaključno je poručila Selak Raspudić.
wpDiscuz
