Mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika u institucije, a Predsjedništvo BiH i domovi naroda su upravo takve institucije, prirodno je pravo koje bi trebalo biti zajamčeno svakom konstitutivnom narodu, jednako kao i pravo svakog građanina da bira ili da se kandidira. Osnovno pitanje koje treba postaviti je zašto je jedino Hrvatima to pravo uskraćeno, a još važnije pitanje je zašto netko uporno još pokušava zadržati mogućnost biranja Hrvatima političkih “predstavnika” – tvrdi Ljubić u interviewu Jurici Gudelju za list Oslobođenje.
Očekujete li da će HDZ 1990 zajedno s ostalim strankama Hrvatskoga narodnog sabora zajednički nastupiti na izborima?
Smatram da ustavna pozicija u kojoj se nalazi hrvatski narod i višekratno ponovljeno iskustvo nametanja nelegitimnih “predstavnika” od strane brojnijih naroda na različitim razinama vlasti u B i H stavlja pred političke predstavnike Hrvata povijesnu odgovornost da kroz suradnju, koordinirani pa i zajednički nastup na izborima odgovore ovom izazovu. To će biti nužno sve dotle dok se ne usvoje promjene Ustava koje će konstitutivne narode u B i H dovesti u istu poziciju. Pozivajući se na Deklaraciju HNS-a usvojenu jednoglasno na zadnjem zasjedanju HNS-a, u kojoj je zapisano: „usuglasiti i pripremiti zajednički nastup svih članica HNS-a u obliku zajedničke liste na svim područjima i razinama gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći druga dva naroda ograničena mogućnost unutarnjeg stranačko-političkog pluralizma“,smatram da bi sve članice HNS-a, pa i drugi koji su spremni prihvatiti i potpisati dokumente HNS-a, trebale dogovoriti zajednički nastup najmanje na razinama i područjima gdje je hrvatska pozicija ranjiva. Smatram da HNS pruža dovoljan okvir da se ide i dalje toga naravno na jasno političkim principima, definiranim ciljevima i odnosima međusobnog uvažavanja. Odluku o tome u ime HDZ 1990 će donijeti Središnji odbor Stranke koji bi se trebao sastati krajem ovog tjedna. Početkom sljedećeg tjedna bi se trebala podržati sjednica Predsjedništva HNS-a, kada će se definitivno odlučiti u kojem formatu se ide na izbore. Želim vjerovati da će biti dovoljno odgovornosti i dobre volje za zajednički nastup svih, ili barem većine, relevantnih hrvatskih političkih predstavnika jer je to najbolje jamstvo za očuvanje hrvatskog narodnog subjektiviteta ili ako hoćete, ustavnim rječnikom rečeno, konstitutivnosti u B i H.
U zadnje se vrijeme sve glasnije traži reforma HNS-a. Na koji način Vi vidite tu reformu? Hoće li, primjerice, HNS uskoro dobiti svoje prostorije, adresu, broj telefona?
Mi unutar HNS-a razgovaramo o njegovoj reformi od završetka obnoviteljskog zasjedanja, posebice smo vodili intenzivne razgovore pred zadnje zasjedanje i neke reforme su već usvojene, posebice kada je struktura i rad Glavnog vijeća u pitanju. Upravo na moj prijedlog je formiran Savjet Glavnog vijeća, sastavljen od osoba iz sveučilišne i intelektualne zajednice i predsjednik Savjeta je ravnopravan član Glavnog vijeća. Na zadnjem zasjedanju je donesena odluka da se rad Glavnog vijeća dodatno osnaži operacionalizira kroz sudjelovanje predstavnika izvršne vlasti na svim razinama od županijske preko entitetske do državne kroz obvezne „proširene sjednice“ najmanje dva puta godišnje a po potrebi i češće. Temeljem toga je nedavno održana prva proširena sjednica u Mostaru s financijskom tematikom održivosti proračuna i odnosa između različitih razina s posebnim akcentom na centralizaciju u Federaciji i slabljenje županija. Također su pokrenute aktivnosti u pravcu daljnje institucionalizacije HNS-a, pa i kada se tiče sjedišta, adrese, proračuna itd. Legitimni su također i svi prijedlozi i razgovori u pravcu dalje reforme HNS-a, ali implementacija reforme nije moguća bez novog zasjedanja. Odluka Predsjedništva HNS-a je da će se sljedeće Zasjedanje održati nakon izbora u listopadu ove godine, dotle je , razumije se, potrebno poštovati postojeće odluke i institucije HNS-a.
Je li HNS u stanju riješiti hrvatsko pitanje u BiH, budući mnogi koji se ne slažu s politikom HDZ-a BiH tvrde kako je HNS samo poligon za osiguravanje dobrog izbornog rezultata za stranku Dragana Čovića?
Rješenje „hrvatskog pitanja“ isto kao i rješenje „bošnjačkog pitanja“ i „srpskog pitanja“ je ujedno rješenje pitanja Bosne i Hercegovine kao stabilne i prosperitetne države. To je moguće samo kroz korjenitu promjenu, točnije, donošenje Ustava Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva i novu racionalniju i pravedniju teritorijalnu organizaciju, kroz koju će posebice pozicija tri konstitutivna naroda biti riješena na jednak, simetričan način što sada nije slučaj. Davno sam rekao i empirijski je dokazano da formula „tri u dva“ nije politički( čak ni matematički) moguća niti održiva. To, razumije se, ne može uraditi sam HNS niti je to samo odgovornost jednog naroda. To je odgovornost svih u Bosni i Hercegovini pa i šire, uzimajući u obzir da je postojeće uređenje, koje se pokazalo nekoherentnim i nefunkcionalnim, plod sponzorstva regionalnih i svjetskih igrača. HNS nije osnovan kao zamjena za bilo koju stranku i samo članstvo u HNS-u nikome ne jamči bolji izborni rezultat već isključivo program, članstvo i organizacija. Smatram zapravo, da bi iskrena suradnja članica HNS-a, pa i zajednički nastup na izborima, kreirali takvu sinergiju, koja bi se pokazala dobitnom za sve stranke pa i pojedince u njima. Ovo sve govorim kao osoba koja se ne namjerava kandidirati na ovim izborima a još manje sam zainteresiran za sudjelovanje u izvršnoj vlasti.
Dužnosnici međunarodne zajednice više su puta okrivili predstavnike dva HDZ-a da koče provedbu presude Sejdić-Finci, a domaći mediji da preko ove presude rješavate hrvatsko pitanje. Kako odgovarate na ove optužbe?
Prvi put čujem da su dužnosnici međunarodne zajednice okrivili hrvatsku stranu za neprovođenje presude. Kad bi to bilo tako to bi ličilo na onu basnu o vuku i janjetu gdje je janje optuženo da, pijući vodu nizvodno u potoku, muti vodu vuku koji je uzvodno. Ako kao domaće medije tretirate samo medije iz Sarajeva pod kontrolom bošnjačkih političkih stranaka ili bošnjačkih partija koje ne žele da ih se tako atribuira, onda bi se mogao steći takav utisak. Mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika u institucije, a Predsjedništvo B i H i domovi naroda su upravo takve institucije, je prirodno pravo koje bi trebalo biti zajamčeno svakom konstitutivnom narodu jednako kao i pravo svakog građanina da bira ili da se kandidira. Osnovno pitanje koje treba postaviti je zašto je jedino Hrvatima to pravo uskraćeno, a još važnije pitanje je zašto netko uporno još uvijek pokušava zadžati mogućnost biranja Hrvatima političkih „predstavnika“.
Vjerujete li da će se jesenski izbori održati po pravilima koja će omogućiti bh. Hrvatima da sami sebi odaberu člana Predsjedništva?
Želim vjerovati da će se to desiti.
Najavili ste kako se više nećete kandidirati za unutarstranačke i druge funkcije, nego ćete se posvetiti upravo radu u HNS-u. Što Vas je motiviralo za takvu odluku?
Ja nisam po vokaciji političar niti sam ikada egzistencijalno bio ovisan o politici međutim uvijek sam kao odgovorno društveno biće na ovaj ili onaj način sudjelovao u kreiranu i zastupanju političkih stajališta još od svojih studentskih dana u Zagrebu od 1968., aktivno sudjelujući u tzv. Hrvatskom proljeću, kasnije preko osnivanja HDZ u B i H 1990. pa do aktivnog rada u vladama u B i H od 1994., stranačkih funkcija u HDZ B iH, osnivanju i predsjedanju HDZ 1990 pa sve do danas. U svakom periodu i na svakoj funkciji sam nastojao dati svoj maksimum. Kao utemeljitelj i dugogodišnji predsjednik HDZ 1990, zajedno s suradnicima i simpatizerima, smo HDZ 1990 učinili respektabilnim političkim čimbenikom u Bosni i Hercegovini, koja je čitav period od izbora, niti 6 mjeseci nakon osnivanja do danas, bila i ostala dio parlamentarne većine od općinske do državne razine. Predsjedanje strankom je nadalje povezano s mnogim organizacijskim i promidžbenim zadaćama, što neminovno, a posebice u vrijeme izbora podrazumijeva natjecanje pa ponekad i sukobljavanje a ja upravo želim suprotno promovirati suradnju i sporazumijevanje. U rujnu ove godine navršavam 65 godina života, pa i biologija čini svoje. Zaključio sam da je vrijeme da svoje iskustvo i kredibilitet koji sam stekao svojim životom i političkim djelovanjem angažiram na unapređenje unutarhrvatske političke suradnje a HNS je u ovom momentu najbolji okvir. Također kao osoba rođena u većinskom hrvatskom području a najveći dio svog života i skoro čitavu profesionalnu karijeru proveo u Sarajevu gdje su Hrvati uvijek bili relativna manjina, kroz poseban senzibilitet koji sam stekao kroz to iskustvo, smatram da mogu pomoći u promoviranju međuetničke suradnje i kompromisa.
Što mislite o načinu na koji Vaš nasljednik na dužnosti predsjednika stranke, Martin Raguž, vodi HDZ 1990?
Ocjene vođenja stranke je moguće dati tek na osnovu izbornih rezultata, koalicijskog potencija i rezultata obnašanja izvršne vlasti. Za validnu ocjenu je najčešće potrebno par izbornih ciklusa.
Postoje li frakcije unutar HDZ-a 1990?
Ne znam, a ako i postoje ja nisam niti želim biti dio njih.
Jurica Gudelj
Oslobođenje
wpDiscuz