Odluka Ustavnog suda BiH koji je potpuno opravdano stavio izvan snage dvije odredbe Izbornog zakona koje su ranije proglašene neustavnim, a koje se odnose na popunjavanje federalnog Doma naroda, potpuno je zatekla bošnjačke političke elite u kojima posljednja dva-tri dana vlada nesnalaženje, nervoza i nemogućnost objašnjenja vlastitom biračkom tijelu kako je ovom odlukom potvrđeno da su Hrvati sve ovo vrijeme bili u pravu, piše Hrvatski Medijski Servis.
Naime, proglašavajući neustavnim spomenute dvije odredbe Ustavni sud BiH je pojasnio kako zbog njih popunjavanje Doma naroda nije bilo u skladu s konstitutivnošću naroda što je tvrdnja koju hrvatske stranke ponavljaju već dugi niz godina. stavljanjem izvan snage spomenutih odredbi jasno je kako je došao kraj bošnjačkim planovima da kroz izbor nekoliko hrvatskih izaslanika iz većinski bošnjačkih županija diktiraju sve procese u Federaciji, formiraju nelegitimne Vlade i slično. Nervoza u sarajevskim političkim krugovima stoga je i razumljiva budući je sada potvrđeno kako bez donošenja rješenja koje će osiguran izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda nema ni provedbe izbornih rezultata 2018. godine, a samim tim ni nove vlasti.
Ipak, u cijeloj toj priči bošnjačke stranke, a napose one na tzv. ljevici sada imaju potpuno suprotne poglede na posljedicu ove odluke, pa je tako s jedne strane SDP, a s druge DF koji su, unatoč priči o okrupnjavanju, sada podijeljeni oko jednog od najvažnijih pitanja u državi.
Suprotni stavovi SDP-a i DF-a
SDP se u ovom kontekstu pokazao kao stranka koja ignorira odluku Ustavnog suda BiH, a u svojoj drskosti idu toliko daleko da pozivaju Središnje izborno povjerenstvo BiH da “javno kaže da je moguće osigurati uspostavu Doma naroda Parlamenta FBiH” i tako prekine sve špekulacije oko kompromitacije izbornog procesa, jer, kako navode, “volju građana iskazanu na izborima nitko nema pravo pokušati poništiti bilo kakvim blokadama”.
I pored odluke Ustavnog suda BiH u SDP-u misle kako se provedba izbornih rezultata, odnosno izbor izaslanika u Dom naroda može provesti i bez promjene Izbornog zakona. U njihovim reakcijama je vidljivi kako miješaju kruške i jabuke-pozivanjem na volju građana SDP pokazuje kako ne shvaća da je Dom naroda institucija u kojoj su narodi izborne jedinice, a ne građani.
Ti isti građani diljem Federacije svoje će biračko pravo moći ostvariti kroz izbore za Zastupnički dom federalnog Parlamenta, no tu cijela priča i staje jer bez promjene Izbornog zakona nema popunjavanja Doma naroda.
Nesnalaženje SDP-a je razumljivo s obzirom da ostaju uskraćeni za mehanizam majorizacije koji su do sada koristili, no ono što iznenađuje je reakcija DF-a koji je izgleda svjestan značaja odluke Ustavnog suda i ima dijametralno suprotan stav SDP-u, piše HMS.
Naime, DF je u svojoj reakciji naglasio kako je Ustavni sud BiH u trenutku kad je oborio odluku da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakoj županiji kantonu i odredbe Poglavlja 20 praktički srušio mogućnost formiranja Vlade Federacije BIH. Stoga su naglasili da, dok se ne promjeni Ustav Federacije i Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, nema implementacije izbornih rezultata za razini Federacije BiH, a uz ustavne i zakonske postavke i, posredno i za razinu države Bosne i Hercegovine.
SDA u nedoumici
SDA je svjestan pravne zavrzlame koja je nastala nakon odluke Ustavnog suda. Naime, taj je sud kao vrhovni tumač usklađenosti pravnih propisa u državi s Ustavom BiH osporio onu točku Izbornog zakona koja govori kako svaka županija mora dati najmanje jednog izaslanika iz svakog naroda u federalni Dom naroda. Upravo je ova odredba Izbornog zakona omogućavala brojne manipulacije u prošlosti i to zbog činjenice da su izaslanike jednog naroda u županijama u kojima je taj narod u apsolutnoj manjini birali predstavnici drugog naroda.
To je najvidljivije na primjeru Hrvata-hrvatske izaslanike u dominatno bošnjačkim županijama (Sarajeva, Unsko-sanska, Bosansko-podrinjska i Tuzlanska) redovito su birali bošnjački glasači, a ne oni malobrojni hrvatski, zbog čega je Ustavni sud ispravno zaključio kako to nije u skladu s konstitutivnošću naroda kao i s legitimnim predstavljanjem.
SDA upravo zbog ove činjenice već danima šuti na odluku Ustavnog suda BiH budući im odluka te sudske institucije ni u kojem slučaju ne ide u prilog. SDA će vjerojatno pokušati ukazati na odredbu Ustava Federacije BiH, prema kojoj svaka županija daje najmanje jednog izaslanika iz svakog naroda, no nejasno je kako će se to provesti ako je ta odredba izbrisana iz Izbornog zakona.
U tjednima koji slijede sigurno se može očekivati intenziviranje razgovora na temu Izbornog zakona jer su sada bošnjački politički predstavnici stjerani u kut te će morati konačno sjesti za stol s hrvatskim političarima i pokušati riješiti pitanje izbornog zakonodavstva, a ne se ponašati kao do sada-ignorantski./M.I./HMS/