Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, izjavio je za Dnevnik.ba, kako smatra da do izmjena Izbornog zakona BiH neće doći jer ova pat pozicija odgovara i HDZ-u BiH i SDA.
PIŠE: Gloria Lujanović/Dnevnik.ba
“Ako nisu dogovorene neke restriktivne mjere u slučaju ne-dogovora, razgovori će se odvijati vječno. Nije problem samo SDA sa svojom miloševićevskom retorikom, nego i hrvatska strana. Riječ je o nekompetentnim predstavnicima, akademicima i počasnim doktorima znanosti koji ne znaju riječi stranog jezika, a pregovaraju sa stranim dužnosnicima“, izjavio je Raguž.
U pregovaračkom procesu, dodaje Raguž, ponašaju se kao školarci koji kod kuće ništa nisu naučili, pa pokušavaju izvući neku pozitivnu ocjenu.
Primarni fokus izmjena Izbornog zakona treba biti na Domu naroda, a ne Predsjedništvu BiH
“Sama činjenica da je primarni fokus na Predsjedništvu, a ne na izboru izaslanika u Dom naroda, odnosno, stvaranju sustavnog osiguranja da nam se ne ponavljaju Bošnjaci i/ili Ostali koji pred izbore postaju Hrvati i zauzimaju naša mjesta, potvrđuje tu moju tezu. Ova pat pozicija, jednako kao što ide u prilog SDA-u, ide u prilog i HDZ-u. Njima je više u cilju da sami proces pregovora traje vječno, jer dogodine su izbori, s čime drugim će graditi predizbornu kampanju?“, rekao je Raguž.
Ponovni dolazak Gabriela Escobara, specijalnog američkog izaslanika za zapadni Balkan, svojevrsna je poruka stranačkim liderima da se uozbilje i pronađu neki vid dogovora oko izmjena Izbornog zakona, ali Raguž ne vidi kako bi njegov dolazak mogao utjecati na pozitivan ishod.
“Osim ako on nije došao s definiranim sankcijama ili nekim drugim restriktivnim potezima u slučaju da do dogovora ne dođe, u što sumnjam. Dakle, Escobarov posjet proći će identično kao i svi ostali: red poruka podrške, ohrabrenja, red slikanja za stolom, red poziva stranačkim liderima da se dogovore, red gostovanja po sarajevskim medijima i na kraju, povratak tamo odakle je i došao. U BiH će biti i dalje isto kao i prije njegovog dolaska“, rekao je.
HDZ BiH kupuje vrijeme od 2004. godine; 17 godina nisu u stanju riješiti prioritete
HDZ BiH, smatra Raguž, kupuje vrijeme još od 2004. kada datiraju prvi razgovori oko izmjena Izbornog zakona, prvi prvih u nizu, za Hrvate, ‘najvažnijih izbora od Daytona’.
“Istu mantru slušamo eto 17 godina. Sjetite se samo dogovora u Bruxellesu 2013. godine, pa pregovora pred zadnje u nizu ‘najvažnije izbore od Daytona 2018. godine. Već 17 godina rješavamo pitanje izbornog zakona. U istom tom periodu najodgovornija osoba, uvijek optimistički Čović, je stavio to kao prioritet nad prioritetima. Ako u 17 godina nisi u stanju riješiti ono što ti je prioritet dvije su stvari: ili si nesposoban ili ti jednostavno nije u interesu“, ističe Raguž.
Uvijek optimistični Čović, dodaje Raguž, predvodi politiku koja pristaje tražiti kompromis u okolnostima maksimalno degradirane pozicije hrvatskog naroda.
Čović predvodi politiku isključivo kadrovske prirode
“Zdrava logika bi nalagala da se prvo popravi situacija u kojoj se nalaziš, stvari vrate na neke početne postavke, pa tek onda traži kompromis. Ne, mi pristajemo sudjelovati u igrokazima bez dovođenja uopće u pitanje vraćanja ustavno pravnog statusa hrvatskog naroda u stanje prije silnih nametanja i gaženja ljudskih i političkih prava. Pristajemo na to zato što vodimo nedosljednu i nekonzistentnu politiku, politiku koja je isključivo kadrovske prirode, usmjerenu na beneficije i status, a ne odgovornosti. Politike koja se samo deklarativno bori uza prava naroda kojeg predstavlja, dok u praksi djeluju u suprotnosti s onim što propagiraju. No, i tome će doći kraj. Izbori 2022. će biti početak kraja te politike“, tvrdi Raguž.
Do izmjena Izbornog zakona neće doći, smatra Raguž, i dogodit će se sve isto kao i 2014. i 2018. godine, izbori će se održati, a HNS, odnosno HDZ BiH će pozivati na zajedništvo, jedinstvo i nastupiti na izborima.
“Zar vi mislite da bi vojska stranačkih proračunskih parazita tek tako se odrekla beneficija koje dolaze s proračunskom plaćom za koju ne rade ništa? Padne mi na pamet situacija nakon izbora 2018. kada sam se u Predsjedništvu HNS-a zalagao za neulazak u vlast na bilo kojoj razini, od države, do županije, dok se ne dogovore izmjene Ustava. Moj prijedlog ne samo da je odbijen, nego mi je replicirano u stilu pitanja ‘od čega ćemo živjeti ako se odustane od razgovora o vlasti”“, rekao je.
Spremnost za žrtvu ne bi trebalo očekivati od ljudi, smatra, koji za to nisu u snu nisu spremni jer bojkot izbora je pravno i praktično nemoguća, ali i suluda ideja.
“Hrvati trenutno u svojim rukama imaju sasvim dovoljno instrumenata za aktivno reagirati ako ne dođe do izmjena izbornog zakona. Počev od jačanja ovlasti županija, preko neusvajanja proračuna za 2022. na svim razinama, pa do cijelog niza aktivnosti kroz ministarstva u Federaciji na čelu kojih su Hrvati. No. za sve to je potrebna minimalna spremnost na žrtvu. Nas u vlasti zastupa odnarođena partijska kasta koja živi neki svoj svijet, bez ikakvih dodirnih točaka sa životima ljudi koje, tobože, predstavljaju“, izjavio je.
Proces ukidanja konstitutivnosti Hrvatima traje još od 2000. godine
Proces ukidanja konstitutivnosti aktivno traje još od famozne Apelacije Alije Izetbegovića, preko nametanja Wolfganga Petricha, pa do ovoga što živimo danas. Ništa nije drugo sve to nego nastavak ratnih strategija poslije rata, odnosno, potpuno ovladavanje Federacijom kao bošnjačkim entitetom. Poštujem da ljudi imaju svoju strategiju i žele je dosljedno nametnuti kao doktrinu u BiH. Pravo pitanje je kako odgovoriti na to? U brisanju konstitutivnosti SDA ima aktivne partnere u aktualnom političkom vodstvu Hrvata u BiH. Uzmite samo nedavnu odluku o tzv. konstitutivnosti Srba u HNŽ-u, koja je pravni derivat baš ove Izetbegovićeve apelacije. Nevjerojatna mi je činjenica da je inicijativa o ovome išla od strane dva HDZ-a u Skupštini HNŽ-a. Kada bi nastavili govoriti o izmjenama raznih zakona na razini ove i drugih županija čime se aktivno razvlašćuju županije, poštivanje odluka neustavnih ministarstava u Federaciji itd. vrlo lako ćemo doći do zaključka kako u praksi nije samo SDA za brisanje konstitutivnosti, nego i HDZ koji, mada suprotno govori, itekako radi na brisanju konstitutivnosti. Njihova „briga“ za izmjene izbornog zakona isključivo se svodi na pozicioniranje stranačke poslušne mašinerije koja bi im garantirala rezultat na izborima. To je njihova primarna i egzistencijalna bitka, sve ostalo im je manje bitno.
BiH kao država, formalno, ne postoji, mišljenja je Raguž, jer imamo privid države što dokazuje i činjenica da je međunarodna zajednica pokretač zakonskih i ustavnih promjena.
“BiH je protektorat međunarodne zajednice, predan na upravljanje u ruke neofeudalnih političkih elita triju naroda. Koliki je ovo privid suverene države, na granici lakrdije, ponajbolje govori činjenica da na papiru vrhovnu vlast ima OHR, koji pravno trenutno ne postoji, jer nije legalno i legitimno izabran“, rekao je.
SDA se, dodaje, stalno žali na paternalizam od svojih susjeda Hrvatske i Srbije koje kao krnje suverenitet BiH, a da pri tomu nikad ne problematiziraju najznačajnije krnjenje suvereniteta koje je utjelovljeno u OHR-u.
Nitko se ne usuđuje javno govoriti o administrativno-teritorijalnom preuređenju BiH
“Na svim nedavnim sastancima koje sam imao s vodećim ljudima EU u BiH i veleposlanicima istakao sam kao prioritet da se konačno mora početi diskutirati o konceptu BiH kao države. Jednostavno ovo ovako više ne ide. BiH je neophodno administrativno-teritorijalno preurediti. Svi su se složili sa mnom, no nitko se ne usuđuje govoriti otvoreno o tome. Zato se ja uistinu nadam kako će ova kriza uistinu i generirati početak kraja ove i ovakve BiH“, ističe.
Za HRS na čijem je čelu prioritet je osiguranje Doma naroda, sa svim ovlastima i sustavnim onemogućavanjem izbora ijednog zastupnika za neki od konstitutivnih naroda glasovima birača drugog naroda.
“Predsjedništvo je sekundarni prioritet za čije rješenje postoji više prihvatljivih modela, bilo da je to indirektni način kao što stoji u presudi Sejdić Finci, bilo da je to, primjerice, model minimalne multietničke zastupljenosti kojeg smo mi prezentirali još 2016. godine. U međuvremenu, iskoristiti sve alate na raspolaganju kako bi se ojačalo županije, preuzele pravne i izvršne nadležnosti, slabeći utjecaj s federalne razine. Tzv. supsidijarnost vladanja i djelovanja. No, za sve ovo pričekat ćemo 2022. i trenutak kada će HRS preuzeti svoj dio odgovornosti. Očekivati to od aktualnih hrvatskih predstavnika je utopija“, rekao je Raguž.