Tijekom “socijalne revolucije” u Sarajevu kada su se gladni građani Sarajeva “ustali” protiv diktature kantona, izbjegavajući udariti na Lijanovića , SDP i NDHazijce u Vladi Platforme jedan od istaknutijih pobujenika u Titovoj bio je Emir Suljagić. Iako je pripadao SDP-u, stranci koja je činila vlast u FBIH nije mu smetalo da sa Darkom G. i brigadama NGO-a nadzire “spontantnost” gradžanske revolucije. Tada se isticao govorima o potrebi uskraćivanja i rezanja privilegija političaraima. Poput recimo “bijelog hljeba”. Godine dana plaćenog godišnjeg odmora, i plaće koju si imao kao državni dužnosnik. Danas Emir Suljagić koristi tu privilegiju.
Dom naroda parlamenta FBiH ukinuo je “bijeli hljeb” tek nakon što su bili sigurni da će se pred parlamentom BiH naći izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim se praktično ova privilegija ponovno vraća.
Čudno i potpuno neuobičajeno je zbog čega je Zakon o plaćama, koji je na sjednici Vijeća ministara BiH usvojen još 19. studenog prošle godine, a kojim se vraća pravo na “bijeli kruh”, na dnevni red parlamenta BiH stigao samo dan nakon što je Dom naroda parlamenta BiH odlučio ukinuti privilegiju koja izabranim i imenovanim funkcionerima omogućuje da poslije isteka mandata plaću primaju još godinu dana.
Iz kronologije Zakona o plaćama vidljiva je opstrukcija s ciljem da se zakon ne nađe na dnevnom redu Parlamenta BiH sve dok se ne ukine u Domu naroda, a zanimljivo je da je samo u ladicama Generalnog sekretarijata ovaj zakon kupio prašinu gotovo mjesec dana. I zakonodavno-pravni sektor parlamenta BiH bez ikakve potrebe zakon je vratio Ministarstvu financija i trezora BiH i zatražio da se pribavi mišljenje Direkcije za europske integracije.
“Opće poznata je činjenica da se Zakon o plaćama ne usklađuje s pravnom stečevinom EU”, ispričao je izvor “Nezavisnih”, dodajući da je ipak pribavljeno mišljenje Direkcije u kojem se upravo konstatira da se zakon ne usklađuje s pravnom stečevinom.
Nakon ovog mišljenja zakon je ponovno gotovo 13 dana kupio prašinu u ladicama Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH, što je također neuobičajeno s obzirom na to da je njihov zadatak samo da proslijede akt.
Vjekoslav Bevanda, ministar financija i trezora BiH, rekao je da je ovo ministarstvo predložilo sustavne izmjene zakona, posebno imajući u vidu da Zakon o sukobu interesa onemogućava rad izabranim dužnosnicima u roku od šest mjeseci po isteku mandata.
“Ovom odredbom Zakona o sukobu interesa uskraćeno je osnovno pravo na rad i mi smo to imali na umu kad smo predlagali zakonske izmjene”, rekao je Bevanda, dodajući da se nisu bavili populističkim mjerama.
Priopćenje iz Vijeća ministara BiH unijelo dodatnu zabunu
Dodatnu zabunu u cijelu priču o ukidanju ili vraćanju “bijelog hljeba” unijelo je i priopćenje iz Vijeća ministara BiH, odnosno predsjedatelja Denisa Zvizdića, u kojem se između ostalog navodi da Vijeće ministara BiH nikad nije tražio vraćanje “bijelog hljeba”, te da će predsjedavajući u potpunosti podržati odluku Doma naroda parlamenta BiH, iako je sam Zvizdić glasao za zakon kojim je predviđen “bijeli kruh”, a koji će se uskoro naći na sjednici Vijeća ministara BiH.
I pored očiglednih opstrukcija samih političara da se “bijeli hljeb” ukine, ipak će po svemu sudeći pod pritiskom javnosti popustiti, i amandmanski ukinuti odredbu koja govori o tome da pravo na naknadu funkcioneri imaju šest mjeseci po isteku mandata.
Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI), kaže da ova organizacija izražava zadovoljstvo što je “bijeli hljeb” konačno ukinut, no istovremeno podsjeća da je Vijeće ministara BiH prije donošenja ovog zakona u Domu naroda u proceduru pustilo vlastiti prijedlog.
“Na taj način su pokušali na ‘mala vrata’ provući i ovu privilegiju, doduše sada u trajanju od šest umjesto 12 mjeseci. Dakle, šest mjeseci puna plaća, s minulim radom za klasični nerad, unatoč činjenici da parlamentarci i ministri za četiri godine mandata zarade od 230.000 do 300.000 KM, a neki su i više mandata u institucijama “, ističe Ćavar.
Zaključuje da bi, neovisno od ovog prijedloga VM BiH, logično bilo da sada sve stranke koje su već glasale za ukidanje “bijelog hljeba” amandmanski djeluju na prijedlog VM i da ostanu principijelne.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, također očekuje “kod odgovornih parlamentaraca” da neće podržati prijedlog Vijeća ministara.
“Mislim da je ovo nemoralno i da je Vijeće ministara trebalo da izmijeni član koji predviđa i ovih šest mjeseci. Vidjećemo šta će biti”, ističe Šehić. Na pitanje što ako ovaj zakon ipak prođe u parlamentu, odgovara da bi to pokazalo da ova politička garnitura apsolutno nema socijalnu osjetljivost. ” ‘Bijeli hljeb’ se kao privilegija mora ukinuti po vertikali jer se ovdje zanemaruju entitetske i županijske institucije. Ovo je do sada tek 10 posto ‘bijelog hljeba'”, upozorava on.
Slavo Kukić nije htio dati komentar.
Razvojem događaja razočaran je i profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar. On ističe da je, sam po sebi, ovo krajnje nemoralan zakon, zaključujući da je nemoralan zakon “sam po sebi i protuzakonit”.
“Ne može se zakonom opravdati besmislena privilegija. Oni nas svjesno prave budalama! Postavlja se pitanje tko su ti ljudi, interesuju li ih druga djeca koja nemaju nikakvog hljeba, dok oni uzimaju ‘bijeli’?”, Zaključuje Bajtal.