Prije 25 godina stupila je na snagu Konvencija o kemijskom oružju s ciljem zauvijek okončanja i eliminacije kemijskog oružja.

Od 1997. više od 99 posto prijavljenih zaliha kemijskog oružja je dokazano uništeno. Ipak, kemijsko oružje ostaje jedna od najozbiljnijih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

“Unatoč postignutom napretku, još uvijek svjedočimo strašnim posljedicama ovog gnusnog oružja. U Siriji je uzrokovao stotine žrtava, uključujući i djecu. U kolovozu 2020. vojni agent Novičok korišten je u pokušaju atentata na ruskog oporbenog političara Alekseja Navalnog na području Ruske Federacije. Kemijsko oružje također je korišteno u Maleziji 2017. za ubojstvo polubrata Kim Jeung-Ona Kim Jeung-Nama, te u Velikoj Britaniji 2018. u pokušaju napada na Sergeja i Juliju Skripal, koji je rezultirao smrću britanskog državljanina.” , rekao je Borelj.

EU također podsjeća “da je uporaba kemijskog oružja kršenje međunarodnog prava i može predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”.

“Odgovorni moraju i bit će pozvani na odgovornost. Nastavit ćemo se boriti protiv nekažnjivosti i raditi na potpunoj odgovornosti odgovornih na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, kaže EU.

Kao dio svog režima restriktivnih mjera posvećenog borbi protiv širenja i uporabe kemijskog oružja i njegovih prekursora, EU je uveo restriktivne mjere Rusiji u vezi s napadom u Salisburyju 2018. i trovanjem Navaljnog 2020.

Što se tiče Sirije, EU je uvela restriktivne mjere za odgovorne za razvoj i korištenje kemijskog oružja, posebno za tri napada 2013., 2017. i 2018. godine.

15.58 –   Lavrov: Bitno je izbjeći sukob nuklearnih sila

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je od vitalnog značaja izbjegavati bilo kakvu vrstu vojnog sukoba između nuklearnih sila, čak i ako se radi samo o konvencionalnom oružju, prenosi agencija Tass.

Kako je naglasio, Zapad gura Ukrajinu da nastavi borbu protiv Rusije.

14.14 Kuleba: Ukrajini trebaju rakete Patriot za zaštitu civilne infrastrukture
Nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a održanog u Bukureštu, šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba danas je rekao da Ukrajina treba američke protuzračne raketne sustave tipa Patriot za zaštiti svoju civilnu infrastrukturu od ruskih napada. . 
Potvrdio je da će Kijev surađivati ​​s njemačkom vladom u rješavanju problema.
Kuleba je rekao da će Ukrajina na kraju sigurno postati članica NATO-a, što ne znači da se sada ništa ne može učiniti.    
“Razgovori o pristupanju Ukrajine NATO-u već bi trebali početi”, rekao je Kuleba na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a.
U međuvremenu, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da se Rusija protivi isporuci sustava Patriot Ukrajini i upozorio NATO da to ne čini.

13.10 – EK predlaže korištenje zamrznutih privatnih i državnih sredstava Rusije za Krajinu

Europska komisija poslala je danas članicama EU-a prijedlog kako iskoristiti zamrznutu imovinu ruskih privatnih osoba, kao i ruske središnje banke, za obnovu Ukrajine.

Kako je jutros rekla predsjednica EK Ursula von der Leyen, riječ je o 19 milijardi eura sredstava privatnih osoba, a sredstva ruske središnje banke iznose 300 milijardi eura.

Izvor iz Europske komisije, koji nije želio biti imenovan, danas je pojasnio da sama činjenica da su ta sredstva zamrznuta ne znači da se ta sredstva mogu zaplijeniti.

Govoreći o privatnim sredstvima, izvor iz Komisije kaže da je za to “potrebno da ta sredstva budu povezana s počinjenim prekršajem”.

– Zato Komisija jača pravni okvir. Prijedlog je da se kršenje sankcija proglasi prekršajem, odlučilo je Vijeće EU-a 28. studenog. Ta osnova, zajedno s drugim EU direktivama koje su već usvojene ili će uskoro biti predložene, omogućuje povezivanje oduzimanja sredstava i kršenja sankcija za privatne osobe – naglašava Komisija.

Što se tiče ruske središnje banke i njezinih zamrznutih sredstava, Komisija priznaje da je daleko kompliciranije jer državni imunitet igra važnu ulogu.

Komisija predlaže državama članicama da, kratkoročno, stvore posebnu strukturu koja će aktivno upravljati tim sredstvima i ulagati koristi ostvarene od toga u pomoć Ukrajini.

Prema procjeni Komisije, riječ je o oko 300 milijardi eura koji su imobilizirani u članicama. No, dugoročno, a s obzirom na to da su sankcije privremene, Komisija kaže da se ta sredstva na kraju moraju vratiti vlasniku, u ovom slučaju ruskoj banci. Kako se sredstva ne bi vratila Rusiji kada za to postoje uvjeti, poput mirovnog sporazuma, Komisija kaže da “u tom trenutku ta sredstva trebaju biti povezana mirovnim sporazumom kako bi Ukrajina mogla dobiti naknadu štete “.

Aktivno upravljanje sredstvima ruske središnje banke donosi rizik za financijsku stabilnost, a Komisija prepoznaje da takav rizik postoji i nastavlja raditi na tome.

– Zato smo bili vrlo oprezni u pokušaju identificiranja mogućnosti, a to zahtijeva detaljno ispitivanje slučaja – kaže izvor iz Komisije. Konačno, Komisija priznaje da nije lako provesti ovaj prijedlog i da zahtijeva čvrstu potporu međunarodne zajednice. Što se tiče zapljene sredstava, Komisija je priznala da zna za 300 milijardi eura koji su zamrznuti u EU i zemljama G7, ali ne zna koliko je točno novca u nekim članicama. Ovim državama članicama, koje nisu imenovane, predlaže da se potrude i izračunaju svote. Što se tiče privatnih sredstava, riječ je o 19 milijardi eura u zemljama EU, ali “to ne znači da se ona mogu zaplijeniti, osim ako nisu povezana s kriminalom”, precizira izvor Komisije.

EK je danas predstavila još jedan prijedlog za osnivanje Međunarodnog suda koji bi se specijalizirao za zločin agresije, kao što je zatražila Ukrajina. Preko ovog suda tražila bi se odgovornost za međunarodne zločine na svim razinama.

Za to je, kaže Komisija, potrebna potpora Ujedinjenih naroda i zemalja G7. Komisija predlaže da to bude ili ad hoc sud ili hibridni sud.

Kontakti sa SAD-om oko suda za sada su samo preliminarni, kažu u Povjerenstvu. Na tome radi radna skupina zemalja G7, a Komisija najavljuje da će svoj prijedlog za stvaranje posebnog suda iznijeti u prosincu.

10.22 – Zakharova: Nema razgovora dok Washington naoružava Kijev

Rusija neće razgovarati s Amerikom o novom sporazumu START sve dok Washington šalje oružje Ukrajini, izjavila je danas glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.

– Amerika planira poslati dodatno oružje u regiju za sukob u kojem sudjeluje Rusija, pa će nastaviti isporučivati ​​oružje kojim Ukrajina krvoproliće i izdvaja sredstva za vlasti u Kijevu, koje su daleko od racionalnih osoba – istaknuo je Zakharova.

Prema njezinim riječima, Moskva visoko cijeni Novi START sporazum, za koji smatra da je u obostranom interesu Rusije i SAD-a, ali je istaknula da se prvo moraju stvoriti adekvatni uvjeti za razgovore.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je početkom tjedna odluku o odgodi sastanka Bilateralne konzultativne komisije osnovane u sklopu Novog sporazuma START. Sastanak je trebao biti održan jučer u Kairu.

9:44 – U Krajini : Rusi raketirali područje Zaporožja, pogođena plinska distribucijska točka

Načelnik regionalne vojne uprave regije Zaporožje Oleksandar Staruh rekao je da su ruske snage tijekom noći izvele raketni napad na to područje, pri čemu je pogođena točka za distribuciju plina u naselju.

– U jednom od naselja u Zaporožskoj oblasti nakon raketnog udara (vjerojatno S-300) oštećena je točka za distribuciju plina, uslijed čega je došlo do požara – objavio je Staruh na “Telegramu”, prenosi Ukrinform. Kako je rekao, požar je brzo ugašen, ali je prekinuta opskrba plinom za stanovnike koji žive u tri ulice u jednom naselju na tom području.

9:30 – Von der Lajenova je najavila formiranje specijaliziranog suda

EU će uz potporu UN-a pokušati uspostaviti specijalizirani sud za istragu i procesuiranje mogućih ratnih zločina u Ukrajini, izjavila je danas predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

– Spremni smo započeti suradnju s međunarodnom zajednicom kako bismo dobili što širu međunarodnu podršku za specijalizirani sud – istaknula je Von der Leyen.

Von der Leyen predložila je formiranje posebne strukture za upravljanje zamrznutim sredstvima ruske središnje banke i privatnih tvrtki.

Prema njezinim riječima, ona će s partnerima formirati strukturu za upravljanje zamrznutim sredstvima i njihovo ulaganje.

8.30 – Početak rasprave o oduzimanju ruskih sredstava

Stalni predstavnici članica EU planiraju na današnjem sastanku u Bruxellesu započeti razgovore o potencijalnoj konfiskaciji ruskih sredstava i njihovom korištenju za obnovu Ukrajine, navodi se u okvirnom dnevnom redu sastanka.

Prije dva dana Europsko vijeće donijelo je odluku o dodavanju utaje i kršenja europskih sankcija na popis kaznenih djela u EU.

Europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders rekao je u listopadu da će tada predložena mjera otvoriti put zapljeni ruske imovine u EU.

Korištenje zamrznutih sredstava za potporu obnovi Ukrajine prvi je put uvršteno među vanjska pitanja o kojima će danas razgovarati stalni predstavnici zemalja članica EU s Europskom komisijom.

Osim toga, “Politička rasprava o Direktivi o povratu i oduzimanju imovine” jedna je od tema Vijeća EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove.

Zapadne zemlje zamrznule su ruske devizne rezerve i obustavile međunarodne transakcije ruskih banaka, u sklopu sankcija protiv Moskve nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini 24. veljače.

Reynders je rekao da su članice EU-a zamrznule ukupno 17,4 milijarde eura ruskih sredstava, koja su jednako podijeljena unutar bloka. Čelnici EU rekli su Europskoj komisiji da pripremi prijedloge za korištenje zamrznutih ruskih sredstava za financiranje obnove Ukrajine.

Moskva je opetovano isticala da pokušaji EU-a da zaplijeni zamrznuta sredstva predstavljaju izvlaštenje imovine i kršenje Ustava EU-a i međunarodnog prava.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za “Sputnjik” da će Rusija učiniti sve da vrati svoja sredstva, s obzirom na to da su nezakonito zaplijenjena.

6.50 – Zelenski: Situacija na fronti je teška, Rusi pokušavaju napredovati

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ruske snage pokušavaju napredovati u regijama Donbasa i Harkova te ocijenio da je situacija na prvoj liniji i dalje teška.

– Situacija na frontu je teška – rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju. Ukrajinski predsjednik tvrdi da ruske snage “unatoč velikim gubicima” i dalje pokušavaju napredovati prema regiji Donjecka i učvrstiti se u regiji Lugansk, kao i da pokušavaju ući u regiju Harkov, a “planiraju nešto i na jugu” – javlja Reuters.”

6.48- SAD: Rusija koristi nenaoružane krstareće rakete kako bi iscrpila ukrajinsku protuzračnu obranu

Rusija ispaljuje nenaoružane krstareće rakete dizajnirane da nose nuklearne bojeve glave na mete u Ukrajini u pokušaju da iscrpi zalihe kijevske protuzračne obrane, rekao je visoki američki vojni dužnosnik. Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je to kad su ga zamolili da komentira izvješće britanske vojne obavještajne službe u kojem stoji da Rusija “vjerojatno” uklanja nuklearne bojeve glave s krstarećih projektila i ispaljuje ih na Ukrajinu, prenosi Reuters.

– Ovo je svakako nešto što pokušavaju učiniti kako bi smanjili učinkovitost sustava protuzračne obrane koji koriste Ukrajinci – rekao je dužnosnik. Dodaje da je povećanje ruskih raketnih napada u Ukrajini djelomično osmišljeno kako bi se iscrpile kijevske zalihe protuzračnih projektila i kako bi Rusija konačno ostvarila dominaciju na nebu iznad Ukrajine.

Obavještajno izvješće analiziralo je fotografije koje pokazuju olupinu krstarećeg projektila iz zraka ispaljenog na Ukrajinu, za koji se vjeruje da je proizveden 1980-ih i da pripada ruskim nuklearnim sustavima, prenosi Reuters.

6.47 – Zamjenik gradonačelnika Hersona u pritvoru, osumnjičen za suradnju s Rusijom

Ukrajinski Državni istražni ured (DIB) objavio je da je uhitio zamjenika gradonačelnika Hersona pod optužbom da je surađivao s Rusijom. List “Ukrajinska pravda” identificirao je uhićenog kao Vladimira Pepela.

– Službenici DIB-a, u bliskoj suradnji s tužiteljima, priveli su zamjenika gradonačelnika Hersona. Optužen je za kolaboracionizam – objavio je ured na svom Telegram nalogu. Kako prenosi TASS, uhićenik se suočava s kaznom do 12 godina zatvora ako bude proglašen krivim.

5.00 – Eksplozije i na području Harkova

Nekoliko eksplozija odjeknulo je sinoć u regiji Harkov, javlja ukrajinski medij Strana. Za sada nisu objavljeni drugi detalji, ali je izdano upozorenje na opasnost od zraka, navodi TASS.

Prethodno je nekoliko eksplozija odjeknulo u ukrajinskom gradu Nikopolju u oblasti Dnjepropetrovsk, objavio je ukrajinski medij Klimenko Time.

U regiji Dnjepropetrovsk, kao i u regiji Harkov te u dijelu regije Donjeck koji je pod kontrolom Kijeva, izdana su upozorenja na zračni napad.