Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija izjavio je danas pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe u Strazburgu da će Daytonski ustav BiH biti “popravljen” da bi Bosna “okrenula novu stranicu svoje državnosti” i uključila se u Europu.
Lagumdžija je, povodom deset godina od prijama BiH u Vijeća Europe, također naveo da su tvorci Daytonskog ustava znali da će u budućnosti morati da u tom ustavu nešto “poprave”, ali su prvo htjeli i uspjeli zaustaviti rat.
To će sad biti učinjeno “kako bismo okrenuli novu stranicu državnosti sa željom da budemo dio uspješne priče zajedno s vama”, rekao je on.
Šef diplomacije BiH ocijenio je da je tijekom proteklog desetljeća Vijeće Europe igralo značajnu ulogu u procesu demokratske tranzicije Bosne i Hercegovine, kao i da su BiH i njeni građani od članstva u VE imali veliku korist.
Lagumdžija je dodao da je od prijama u članstvo 2002. godine, BiH postala članica velikog broja konvencija VE i da je do danas potpisala i ratificirala 80 konvencija i protokola VE.
Ocijenio je i da napredak postignut proteklih godina, naročito kroz zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i prijam u Partnerstvo za mir (PfP) sada treba biti konsolidiran uz snažan napredak u ekonomskim i političkim reformama u zemlji.
“Prije 10 godina BiH je bila ispred ili na istoj razini s Crnom Gorom i Srbijom kada su u pitanju europske integracije, a danas zaostaje za susjedima”, rekao je Lagumdžija.
U tom kontekstu, on je rekao da put ka napredovanju vidi kao “trokut čije stranice čine povjerenje, zajednička vizija budućnosti u Europskoj uniji i NATO i politička volja lokalnih političkih grupacija”.
“Potrebno je da se načini novi zamah za promjene u BiH i ne dozvoli dalje nazadovanje u reformskim procesima, kao i da se otvori put za napredak o pitanjima koja su od suštinskog značaja za sve građane”, rekao je Lagumdžija u Starzbourgu, navodi se u priopćenju iz njegovog ureda u Sarajevu.
Govoreći o presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, Lagumdžija je naglasio da postoji snažna politička volja svih političkih stranaka u parlamentu Bosne i Hercegovine da se ona implementira, ali nije objasnio zbog čega ona ipak još nije usvojena.
Daytonskim sporazumom je, prema njegovim riječima, “uspostavljeno složeno ustavno ustrojstvo, a presuda u slučaju ‘Sejdić-Finci’ je prvi korak u dugom procesu osiguranja da državne ustanove djeluju tako da se podudaraju s europskim standardima”.
Židov Jakob Finci i Rom Dervo Sejdić iz BiH tužili su Bosnu i Hercegovinu pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu jer im se Ustavom BiH ne dozvoljava da se kandidiraju za visoke funkcije u vlasti, te da je sud presudio u njihvou korist.
Iako je presuda donijeta prije više od dvije godine, Ustav BiH još nije izmijenjen u tom segmentu, a oni se i dalje ne mogu kandidovati na izborima.( Beta/ Dnevnik.ba)
wpDiscuz