Simbolično, na Kahlenbergu, brdu iznad Beča, istom mjestu gdje su 1683. godine vojske Habsburške monarhije potpomognute poljsko-litavskim snagama na čelu s poljskim kraljem Janom III. Sobjeskim razbile otomansku opsadu Beča, potpisali su koalicijski sporazum čelnik Austrijske narodne stranke (ÖVP), Sebastian Kurz i prvi čovjek Slobodarske stranke (FPÖ), Heinz-Christian Strache o novoj austrijskoj vladi.
Baš kao što su najavljivali i u programima tijekom predizborne kampanje ovom simboličnom gestom pokazali su kako će prioritet nove austrijske vlada biti, uz najavljene gospodarske mjere i reformu mirovinskog sustava, jačanje borbe protiv, kako kažu, političkog islama i ograničavanja broja migranata i njihovih prava.
Jučerašnjom prisegom Sebastiana Kurza, s trideset i jednom navršenom godinom najmlađeg kancelara u austrijskoj povijesti, konzervativno-desna koalicija postala je stvarnost.
U kratkoj izjavi nakon prisege Kurz je još jednom potvrdio austrijski europski put, kazavši i kako se raduje suradnji s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, iako ju je donedavno žestoko kritizirao ponajviše zbog politike otvorenih vrata prema migrantima.
Koalicijski partneri obećali su građanima i snažnije sigurnosne mjere i veće kazne za najteža kriminalna djela, porezne olakšice i smanjenje PDV-a sa sadašnjih 13 na 10 posto, kao i mirovinsku reformu i povećanje mirovina i plaća. Narodnjačko-slobodarska vlada usuglasila je svoje stavove o protivljenju nuklearnim elektranama i prelasku na obnovljive izvore energije do 2030. godine.
Austrija trenutačno iz tih izvora dobiva oko 33 posto energije. Sebastian Kurz i Heinz-Christian Strache odbacili su bilo kakvu mogućnost “Öxita” odnosno izlaska Austrije iz Europske unije, iako je i ta opcija spominjana u predizbornoj kampanji.
Slobodarska stranka osim mjesta vicekancelara u novoj vladi imat će šest ministarskih mjesta, između ostalog ministre vanjskih i unutarnjih poslova te obrane.
Svečana prisega novog austrijskog kabineta nije prošla bez prosvjeda na ulicama Beča gdje su ljevičarski demonstranti, njih oko šest tisuća, negodovali prije svega zbog ulaska desno-populističkog FPÖ-a u vladu, uspoređujući Slobodarsku stranku s nacistima.
Ne treba zaboraviti kako je koalicija narodnjaka i Slobodarske stranke već jednom formirala vladu, i to prije sedamnaest godina, nakon izbora održanih 2000. godine, kada je na čelu FPÖ-a bio za austrijsku, ali i europsku javnost, previše radikalni Jörg Haider.
Tada su na ulice Beča i drugih austrijskih gradova izašle stotine tisuća ljudi, a politički pritisak izvršile su i države članice Europske unije koje su Austriju stavile u jednu vrstu izolacije zbog Haiderove anti-EU politike, što je rezultiralo raspadom vladajuće koalicije.
Haider je pet godina poslije odstupio s mjesta predsjednika Slobodarske stranke na čijem ga je čelu zamijenio upravo danas imenovani vicekancelar Austrije Heinz-Christian Strache.
No i okolnosti u kojima se Austrija i Europa općenito nalaze od tih su se godina radikalno promijenile, pa za razliku od 2000. godine današnju koaliciju podržava 60 posto građana, a i FPÖ je malo ublažio svoje stavove i retoriku. Upravo je zato u pravcu tolerancije i umjerenije politike poruku nakon kancelarove prisege poslao austrijski predsjednik Alexander van der Bellen koji je poručio kako je zadaća nove vlade brinuti se za sve austrijske građane. –
Vrijednost jednog društva mjeri se po tome kako se ono odnosi prema najslabijima – kazao je Van der Bellen, bivši čelnik Zelenih, aludirajući na najavljenu strožu politiku prema useljenicima i azilantima.
Austrijski predsjednik inače se otvoreno, upravo iz tih razloga, protivio ulasku Slobodarske stranke u koalicijsku vladu.
Ključne točke programa
1. Vanjska politika i Europska unija Nova vlada deklarirala se kao proeuropska, no ipak traži više autonomije državama članicama kod donošenja nekih zakona
2. Sigurnost Prioritet je borba protiv političkog islama, a traže se i veće kazne za nasilje i seksualne zločine. Povećat će se i broj policajaca
3. Socijalna politika Predviđen je rast mirovina i plaća, a istovremeno se smanjuju prava migranata kao i minimalna primanja za azilante
4. Zaštita okoliša Zabrana nuklearnih elektrana ostaje na snazi, a planom se predviđa prelazak na obnovljive izvore energije do 2030. godine
5. Porezne olakšice i pomoć za djecu Za svako dijete obitelj bi trebala imati poreznu olakšicu od 1500 eura godišnje, a PDV bi trebao pasti s 13 na 10 posto
6. Jasno NE izlasku iz Unije Koalicijski partneri, iako se to u kampanji spominjalo, jasno su poručili kako neće biti “Öxita”, odnosno izlaska Austrije iz EU