Ustavni sud BiH mogao je još u proljeće 2011. godine donijeti odluku i omogućiti održavanje lokalnih izbora za grad Mostara ne čekajući političke stranke na provedbu njegove presude iz studenog 2010., s obzirom na to da su tada, ali i sada stajališta jednako udaljena. Kako su za Večernjak potvrdili pravni stručnjaci, Ustavni sud BiH trebao se pojaviti u ulozi tzv. negativnog zakonodavca te donijeti privremena izborna pravila za Mostar u duhu njegove presude u dijelu koji se odnosi na proporcionalnosti izbora vijećnika iz pojedinih gradskih područja koja su do tada bila i izborne jedinice, piše Večernji list BiH.
Ustavni sud BiH se do sada nikada nije pojavio u ulozi svojevrsnog izvršnog arbitra iako u svome poslanju ima i tu ulogu kada se sudionici određenoga prijepora ne mogu usuglasiti. Pravni stručnjaci smatraju kako bi u ovome slučaju Ustavni sud BiH trebao tretirati i doslovno prilagoditi stavke Izbornog zakona BiH. Tada ne bi bilo moguće iz područja Jugoistok, koje ima nekoliko tisuća birača, izabrati jednak broj vijećnika kao i iz područja Jugozapad koje ima 30.000 birača. Doslovno tumačeći presudu, Jugozapad bi, primjerice, trebao birati najmanje trećinu ukupnog broja vijećnika, a drugo po broju birača i vijećnika trebalo bi biti područje Stari Grad. Uz to, Ustavni sud bi morao ispraviti i diskriminaciju stanovnika središnje gradske zone koji ne bi samo glasovali za jedinstvenu gradsku stranačku listu, nego bi određeni broj vijećnika bio rezerviran i za to područje. Takva intervencija Ustavnoga suda BiH ipak ostaje u sferi teorije jer su do sada, čak i sami članovi ovoga suda imali dijametralno suprotna stajališta i teško je očekivati kako će preuzeti takvo breme na vlastita leđa.
Protiv dosljednog tumačenja odluke Ustavnoga suda koji traži usklađivanje broja vijećnika i birača zasigurno bi bila Stranka demokratske akcije. Dvoje hrvatskih sudaca Ustavnog suda BiH Mato Tadić i Valerija Galić napisali su tada izdvojeno mišljenje protiveći će stajalištu većine kolega iz 2010. Tadić je mišljenja da postojanje gornje granice od 15 vijećnika rezerviranih za jedan narod treba ukinuti jer jednostavno ne postoji ni u jednoj sredini u BiH. Ističe kako pozivanje na stajališta OHR-a da je razvoj i smirivanje događanja u Mostaru razlog za postojanje gornje granice, više nije prihvatljivo.
wpDiscuz