– Za mene, kao nekoga ko je pravnik, treba to da kaže sud. Ali ono što mogu reći i što svi znamo, Haški sud je politički sud i očekujem takve odluke. Kakva god ona bude, u svakom slučaju ona ne može biti drugačija – kazala je Krišto.
Dodala je da, što se tiče udruženog zločinačkog poduhvata, „nijedno neovisno pravosuđe, pa ni Međunarodni sud, ne poznaje institut kolektivne odgovornosti“.
– Tako da udruženi zločinački poduhvat je jedna konstrukcija koja se uradila na takav jedan način. Prema tome, neka sud kaže svoje, neka utvrdi određene činjenice, a to ni na kakav način, po meni, ne može uticati na trenutne odnose niti na neke buduće odnose unutar konstitutivnih naroda pa i BiH – navela je Krišto.
Jednostavno, ponovila je ona, to je politička odluka.
– Žao mi je zbog ljudi koji su proveli tolike godine tamo, a da se nisu neke stvari dogodile i iza čega ne stoje. Naravno da se ratna pravila, u vrijeme rata, svugdje krše. Naravno, žao mi je svih žrtava koje su se dogodile u tom ratu od bilo koga. Ali želim reći da ono što je bila zadaća Haškog suda jeste da radi na pomirenju. Mislim da svoju zadaću, na neki način, nije ispunio – zaključila je Krišto.
Predsjedavajući Žalbenog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Carmel Agius, ujedno i predsjednik MKSJ-a, u srijedu, 29. novembra, izreći će konačnu presudu u predmetu “Jadranko Prlić i drugi”.
Jadranko Prlić, bivši predsjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i vlade “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” i ostali osuđeni u ovom predmetu (Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pusić) u prvostepenom postupku osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora.