Published On: Sub, srp. 21st, 2018

Krilati husari sudionici su najvećeg konjičkog juriša u povijesti ratovanja pod Bečom, 12. rujna 1683. godine

Krilati husari sudionici su najvećeg konjičkog juriša u povijesti ratovanja pod Bečom, 12. rujna 1683. godine. Pod vodstvom poljskog kralja Jana III. Sobjeskog pomogli su Austrijancima te obranili Beč, Europu i kršćanstvo u velikom osmanskom napadu kojem je cilj bio totalna islamizacija Europe.

God. 1683., prije pohoda, Hrvatski sabor i hrvatskog bana Nikolu III. Erdödyja pozvao je knez gornje Ugarske i turski vazal Emerik (Mirko) Thököly (suprug Jelene Zrinske) da se pridruže njemu i velikom veziru Kara Mustafa-paši u pohodu na Beču. Hrvatski sabor i Erdödy su odbili poziv.

Krilati husari sudionici su najvećeg konjičkog juriša u povijesti ratovanja pod Bečom, 12. rujna 1683. godine. Pod vodstvom poljskog kralja Jana III. Sobjeskog pomogli su Austrijancima te obranili Beč, Europu i kršćanstvo u velikom osmanskom napadu kojem je cilj bio totalna islamizacija Europe. God. 1683., prije pohoda, Hrvatski sabor i hrvatskog bana Nikolu III. Erdödyja pozvao je knez gornje Ugarske i turski vazal Emerik (Mirko) Thököly (suprug Jelene Zrinske) da se pridruže njemu i velikom veziru Kara Mustafa-paši u pohodu na Beču. Hrvatski sabor i Erdödy su odbili poziv. Osmanski napad predvodio je veliki vezir Kara Mustafa. Na početku napada, tvrđavu Beč branilo je 15 000 branitelja i 8 700 dragovoljaca s 370 topova uz zapovjednika grofa Ernst Rüdiger von Starhemberga, dok je osmanska vojska imala između 170 – 200 tisuća vojnika uz 150 topova. Nakon dva mjeseca teške opsade, u pomoć kršćanima stigao je poljski kralj Jan Sobjeski III. i njegovi saveznici iz Svetog Rimskog Carstva, 50 000 Nijemaca i Austrijanaca sa 128 topova + 27 000 Poljaka s 28 topova. Napali su s brda Kahlenberg te udarili topovima na osmanski logor ispred Beča koji je izgledao kao veliki polumjesec. Kršćani su žestoko napali, a osmanska je vojska zbog teške borbe, te činjenice da su kršćani držali bolji položaj ubrzo poražena, a Mustafa je poslao svoje elitne jedinice janjičare. Uskoro su i oni poraženi te natjerani u bijeg. Osmanska vojska teško je poražena te osramoćena, a Kara Mustafa pobjegao je u Beograd. Rat je trajao još 16 godina, a kršćani su sve jače razbijali osmansku vojsku te oslobađali osvojeni teritorij.

Posted by Vojna povijest on Saturday, February 18, 2017

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer