U filmu ‘Zero Dark Thirty’ Maya je prikazana kao uporna i savjesna agentica CIA-e, koja je napokon locirala Osamu bin Ladena u njegovom skrovištu.
No, u stvarnom životu, njezin identitet i trenutna pozicija su pažljivo skrivani – i još uvije se kriju od interesa javnosti. Nakon objavljivanja kontroverznog izvješća američkog Senata o CIA-inim metodama mučenja javnost je dobila više informacija o ovoj agentici koja je prozvana ‘kraljica mučenja’.
I dok je u filmu prikazana kao dugogodišnje stručnjakinja za al-Qaedu, sad je u javost dospjela i informacija kako je počinila niz propusta o kojima je lagala Kongresu.
‘Napravila je ogromnu grešku kad je CIA-i dostavljena informacija koja je mogla spriječiti napade 9/11’, tvrdi Jane Mayer, novinarka lista New Yorker, koja je pisala o CIA-inim metodama mučenja zatvorenika.
‘Ova agentica je vrlo rado sudjelovala u mučenjima zatvorenika. Čak je jednom agente poslala u ‘lov’ na teroriste al-Qaede u Montanu, da bi se ispostavilo kako je to potpuno pogrešna odluka. Ipak, to je nije spriječilo da Kongresu kaže kako su mučenja bila vrlo uspješna’, tvrdi Mayer, koja je, poput ostalih novinara, pristala na uvjete CIA da prilikom objave informacija ne odaje identitet službenika.
Poznato je kako je ova agentica oštro kritizirana nakon 9/11, kad je otkriveno da je propustila proslijediti primljene informacije o dvojici osumnjičenih terorista o kojima je prije napada primila informacije, a koji su zajedno s ostalima sudjelovali u ovom strašnom teroru na građane New Yorka.
Njih 7 je za CIA-u osmišljavalo mučenja
Unatoč tome, postala je glavni arhitekt poboljšanih metoda ispitivanja kojima se izvlače informacije od osumnjičenih. Pretpostavlja se kako je taj posao dobila upravo zbog grešaka koje je počinila ranije.
Ona je osobno prisustvovala ‘wateboardingu’ u Poljskoj nad Khaledom Sheikh Mohammedom, jednim od tri ‘mozga’ operacije 9/11, iako nije imala razloga tamo biti zbog toga što je analitičar, a ne egzekutor.
Oduševljeno je napisala kako će Mohammed ‘zbog ovoga zamrziti život’, a onda je opet dala lažnu informaciju istražiteljima koji su je proslijedili dalje.
Naime, informacija je bila o tome da al-Qaedine stanice Afroamerikanaca djeluju u SAD-u, a dovela je do potrage za crnim Muslimanima u Montani.
Zahtijevala je i dovođenje njemačkog državljanina Khalida al-Masrija, koji je bio uhićen u Makedoniji i prebačen u Afganistan na ispitivanje, iako čovjek kojeg su ulovili nije imao njemačku putovnicu.
Na slobodu je pušten nakon pet mjeseci kao žrtva zamjene identiteta i dobio je naknadu za pretrpljenu štetu i boli.
Unatoč svim tim greškama, ova agentica je unaprijeđena i 2007. godine je dala iskaz Kongresu o korištenju ‘pojačanog ispitivanja’ u kojem inzistira: ‘Neupitno je da su ove metode ispitivanja spasile stotine američkih života.’
Producenti filma tvrde kako je lik Maye temeljan na stvarnom karakteru, ali i na karakterima mnogih drugih žena.
‘Ona je izuzetno sposoban analitičar, zastrašujuće inteligentna osoba koja zna više o al-Qaedi nego bilo tko drugi u CIA-i. S njom je teško upravljati, ali rezultati koje donosi su ogromni. Ne boji se pogrešaka’, analizirali su mediji podatke iz izvješća Senata.
I dok mnogi smatraju kako je njezin rad hvale vrijedan, drugi su mišljenja da joj je mjesto u zatvoru za sve ono što je učinila.
Upravo zbog negativne klime koju je ‘Maya’ stvorila oko sebe, CIA i dalje inzistira na skrivanju njezina identiteta.