Birališta na Kosovu zatvorena su u nedjelju navečer u 19 sati, Središnje izborno povjerenstvo (CIK) objavilo je preliminarne podatke o izlaznosti od 44 posto, dok prve izlazne ankete pokazuju prednost pokreta Samoodređenje Albina Kurtija s procijenjenih 28 do 30 posto osvojenih glasova.
Slijede Demokratski savez Kosova Ise Mustafe s 27 do 30 posto. Stranka je to desnoga centra poznata po tome što baštini političku filozofiju umjerenog Ibrahima Rugove. Slijede Demokratska partija Kosova Hashima Thaçija i Kadrija Veselija s 22 posto, te koalicija Alijanse za budućnost Kosova i Socijaldemokratske partije Ramusha Haradinaja i Agima Cekua s 10 do 12 posto.
Stranka Samoopredjeljenje, u kojoj su ekstremno lijevi i ekstremno desni. To je stranka koja ne priznaje kosovsku zastavu, čiji članovi ne ustaju na kosovsku himnu, te je donedavno tražila pripojenje Kosova Albaniji, no prije par mjeseci ublažila je retoriku. To je stranka koja je uvijek bila oporba.
Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu, gotovo dva milijuna građana s pravom glasa biralo je 120 zastupnika u parlamentu, od čega 20 imaju nacionalne manjina. Na izborima se natjecalo više od 1000 kandidata iz 20 stranaka, a sklopljene su četiri koalicije.
Sve tri najveće kosovske stranke na izbore su izašle samostalno. Osim ekonomske situacije, u predizbornoj kampanji odnosi sa Srbijom također su bili važna tema. Izbore je pratilo oko 30 tisuća promatrača iz EU-a. Na sjeveru Kosova, gdje žive Srbi, raspoređen je veći broj specijalnih jedinica.
Peti izbori u posljednjih 12 godina
Na vlasti se najkraće zadržala vlada bivšeg premijera Ramusha Haradinaja, koji je podnio ostavku nakon poziva Specijalnog suda za ratne zločine Oslobodilačke vojske Kosova. “Kosovo i Srbija trebaju imati minimalne ekonomske odnose. Dobro je imati susjeda s kojim možete poslovati i Kosovo je spremno, ali carine ćemo ukinuti nakon priznanja, njegova je poruka.
Drugi bivši premijer, Isa Mustafa iz Demokratskog saveza u prvi je plan stavio ženu. Prema svim anketama, 37-godišnja Vjosa Osmani ima velike šanse postati prva žena na čelu Kosova. Ona pak smatra kako ne bi trebali potrošiti 80 posto energije na dijalog sa Srbijom, nego se trebaju usredotočiti na probleme svojih građana, a to su obrazovanje, zdravstvo i radna mjesta.
Albin Kurti, također kandidat za premijera (Samoodređenje) nije, kaže, protiv dijaloga, “nego protiv dijaloga bez principa”. Smatra da postoji dijalog sa Srbijom i misli da bi joj “trebali postaviti nekoliko zahtjeva zbog ratnog zločina i štete koja je učinjena”.
Manjinama je u kosovskom parlamentu namijenjeno 20 mjesta, od toga 10 Srbima, koji sudjeluju na izborima s 4 liste, ali najbrojnija je Srpska lista koju podržava Aleksandar Vučić. Oko 117 tisuća Srba ima pravo glasa.
– Da svi zajedno 6. listopada izađemo i pokažemo srpsko jedinstvo, srpsku snagu i moć, da zajedno, složni podignemo glas protiv onih koji pokušavaju obesmisliti naše postojanje, poručio je prije Goran Rakić, nositelj Srpske liste./HRT/HMS/