„Ja sam Giorgia. Ja sam žena. Ja sam majka. Ja sam Talijanka. Ja sam kršćanka“ – rekla je to na jednom skupu u Rimu 2019. godine aktualna premijerka Italije Giorgia Meloni. Ta njezina izjava postala je viralna i bila je zaštitni znak u pobjedničkoj izbornoj kampanji.
Piše: Miroslav Vasilj, Pogled.ba
Prošlo je već nekoliko mjeseci otkako je Meloni kao prva žena na čelu talijanske vlade. I dok su se u BiH nacional-unitaristi otvoreno povezivali s Teheranom i Moskvom u HNS-u i hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova nisu sjedili skrštenih ruku pa su svoje talijanske kolege upoznali sa stanjem u Bosni i Hercegovini.
Točnije hrvatskim pitanjem u BiH, nacional-unitarističkom politikom dijela političkog Sarajeva koja za cilj ima uništenje daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, uništenje Hrvata kao političkog naroda u Federaciji, višegodišnjom uzurpacijom, otimačinom i okupacijom hrvatske pozicije u krnjem Predsjedništvu BiH te povezivanje takve politike s iranskim režimom. Kako doznaje Pogled.ba u Rimu su razumjeli u čemu je problem.
Podsjetimo Italija je članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, a jedno vrijeme je imala čudne stavove vezano za odluku Christiana Schmidta. Trebalo je vremena da se ti stavovi promjene. No za razliku od Njemačke, Italija nije podržavala uništenje Hrvata kao političkog naroda nego je bila protiv toga da u zemlji koja želi pristupiti Europskoj uniji stranac donosi odluke. Ipak nakon što je Talijanima objašnjeno o čemu je riječ Rim je na vrijeme povukao pravi potez. No nova Vlada Giorgie Meloni želi igrati ozbiljniju ulogu u svom istočnom susjedstvu. Što zbog mira, što zbog migrantske krize, a što zbog ulaganja.
Nova talijanska doktrina ne događa se slučajno u istom trenutku kada Turska i Iran na izrazito agresivan način jačaju svoj utjecaj u BiH preko dijela bošnjačke politike, a Rusija preko Banjaluke. Italija tu vidi svoje interese te zajedno s Francuskom ispred EU-a uskače u prazan prostor koji je godinama bio rezerviran za Nijemce, ali koji su se dolaskom tzv. semafor koalicije pogubili u vanjskoj politici. U svjetskim okvirima utjecaj Rima možda nije pretjerano značaj, no kada je riječ o Europskoj uniji, Italija je jedna od najvećih i najutjecajnijih članica bez koje ne može proći niti jedna značajnija odluka. Ne treba zanemariti činjenicu da je i članica već spomenutog Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, a koje diktira politiku OHR-a.
Italija je već godinama prisutna na većinskim hrvatskim područjima u BiH, poglavito u Hercegovini i u bankarskom i proizvodnom i trgovačkom sektoru. Talijani su prije nekoliko godina bili i zemlja partner na mostarskom sajmu. Otišli su korak dalje pa su se s Hercegovinom povezivali i na regionalnoj osnovi, najbolji primjer je suradnja regije Abruzzo s Mostarom. Talijanski turisti su također najbrojniji u Međugorju i Mostaru. Hercegovina i Italija dijele i mediteranski identitet. Oživljavanjem Zračne luke Mostar razmišlja se o ponovnom uspostavljanju zračnih linija između Mostara i Rima, Milana, Napulja… U Hercegovini je već godinama sve veći broj govornika talijanskoga jezika, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru postoji i Studij talijanskog jezika i književnosti.
Nova talijanska politika prema Bosni i Hercegovini može puno toga dobroga donijeti i jednoj i drugoj zemlji. Talijanski interes i za hrvatsko pitanje u BiH jača hrvatsku poziciju s novim zagovarateljem koji će biti snažna potpora i europskom putu BiH. I zato – grazie mille signora Meloni!/HMS/
wpDiscuz
