“Bio je sjajan organizator, još bolji pregovarač, uvijek strpljiv, diskretan, pravi Hrvat”, rekla je Škare Ožbolt
U povodu smrti bivšeg predsjednika Vlade Hrvoja Šarinića u muzeju Mimara u utorak je održana komemoracija.
Prisutnima su se obratili premijer Andrej Plenković, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, savjetnica prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Vesna Škare Ožbolt te izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Mate Granića.
Na komemoraciji je sudjelovao i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te se upisao u knjigu žalosti.
Prisjetivši se životnog puta Hrvoja Šarinića, premijer Plenković kazao je da ga je osim menadžerskih, diplomatskih, upravljačkih i političkih vještina krasio i osjećaj državotvornosti i domoljublja. Naglasio je da se posebno istaknuo u ulozi predsjednika Vlade od kolovoza 1992. do travnja 1993. kada je Hrvatska bila suočena s velikom humanitarnom krizom, ali i u diplomatskim kontaktima s međunarodnom zajednicom, te izrazvnim kontaktima s tadašnjim predstavnicima Jugoslavije, Srbije i Republike Srpske. “Njegova ostavština, kao i brojnih drugih istaknutih hrvatskih dužnosnika tog vremena, ostat će s vremenskom distancom upamćena kao ključna u trenucima koji su neponovljivi za povijest i život hrvatskog naroda”, kazao je Plenković. Ocijenio je i kako Šarinić nije bio samo akter, nego i simbol prijelomnog vremena 90-ih godina.
Vesna Škare Ožbolt kazala je da je Šarinić bio aktivni sudionik svih zbivanja u povijesno vrijeme stvaranja i obrane države Hrvatske i jedan od ključnih faktora hrvatske unutarnje i vanjske politike. “Bio je sjajan organizator, još bolji pregovarač, uvijek strpljiv, diskretan, pravi Hrvat”, rekla je Škare Ožbolt, prisjetivši se njegovih tajnih pregovora sa Slobodanom Miloševićem.
Mate Granić podsjetio je da je Šarinić bio jedan od najbližih suradnika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te da će posebno ostati upamćen po svojim pregovorima oko Erdutskog sporazuma čime je počela mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, ali i zalaganju da se u Hrvatsku dovedu najbolji liječnici onkolozi koji su značajno produljili život Franji Tuđmanu. “Umro je istinski hrvatski domoljub, odani prijatelj i odani suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, istinski europejac, finih manira, prvi gospodin”, rekao je Granić.
Zdravka Bušić kazala je da je Šarinić svoje ogromno upravljačko i organizacijsko, te životno iskustvo, te poznanstva stečena tijekom rada u Francuskoj stavio na raspolaganje predsjedniku Tuđman u u vrijeme kada je predsjednik grozničavo tražio kompetentne i odane ljude, te da se baš u tom postupku ogleda predanost i odanost Šarinića ideji hrvatske misli i hrvatske slobode.
Životni i politički put Hrvoja Šarinića
Bio je jedan od najbližih suradnika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Posebno će ostati upamćen po svojim mirotvornim i pregovaračkim zalaganjima te kao potpisnik Erdutskog sporazuma 1995., čime je počela mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
Preminuo je u petak u Zagrebu nakon duge i teške bolesti.
Rodio se 17. veljače 1935. na Sušaku. Nakon gimnazije 1952. upisuje Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet u Zagrebu, smjer mostogradnja. Nakon završetka studija odlazi u Francusku gdje radi na izgradnji nuklearnih elektrana. U politiku je ušao potkraj 1989. Bio je blizak suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a od kolovoza 1992. do travnja 1993. predsjednik Vlade. Nakon toga nekoliko je puta obnašao dužnost predstojnika Ureda predsjednika RH.
Hrvoje Šarinić bio je i šef hrvatskog pregovaračkog tima za pregovore s pobunjenim Srbima te voditelj povjerenstva Republike Hrvatske za odnose s UNPROFOR-om. Potpisao je Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.
Posljednji ispraćaj Hrvoja Šarinića bit će u srijedu, u 13.35 u krematoriju na Mirogoju, prenosi direktno.hr
wpDiscuz