Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom
Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.
Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.
Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane grada na Dunavu.
U vukovarskoj Koloni sjećanja ove subote naći će se troje najviših državnih dužnosnika: Predsjednica RH, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora.
Unatoč narušenim odnosima, Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković u zajedničkom će protokolu prehodati pet i pol kilometara od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja. Uz njih, u Vukovaru se očekuje između 60 i 70 saborskih zastupnika te gotovo cijela Vlada.
Kolonu će predvoditi branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja, a iza njih koračat će nositelji čak 186 zastava ratnih postrojbi iz Domovinskog rata.
Duž trase kojom se bude kretala kolona bit će raspoređeno 250 redara, umirovljenih policajaca sudionika Domovinskog rata.
wpDiscuz