HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je u subotu u New Yorku s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom o izbjegličkoj krizi koja pogađa jugoistočnu Europu, te je naglasila da je potrebno “rješavati korijenske uzroke krize”.
Grabar-Kitarović boravi u New Yorku povodom jubilarnog 70. redovitog zasjedanja Opće skupštine UN-a koje je ove godine okupilo rekordan broj svjetskih državnika.
“Glavni naglasak razgovora (s glavnim tajnikom Ban Ki-moonom) bila je imigrantska kriza”, kazala je Grabar-Kitarović u izjavi za hrvatske novinare.
“Umjesto da samo govorimo o učincima krize i govorimo o broju migranata koji su trenutno u Europi, moramo rješavati korijenske uzroke te krize, a to su siromaštvo, nestabilnost, nedostatak obrazovanja – što sve vodi prema ekstremizmu i sukobima, ratu, terorizmu i slično”, rekla je hrvatska predsjednica.
“Razgovarali smo o tome što možemo zajedno učiniti na globalnoj razini, a nastavit ću o tome razgovarati i s kolegama iz EU-a ovih dana”, kazala je ona.
Plan razvoja za narednih 15 godina
Kako je priopćio ured glavnog tajnika UN-a, Ban i Grabar-Kitarović su u razgovoru pozdravili jučerašnje prihvaćanje Ciljeva održivog razvoja – UN-ove agende za globalni razvoj u sljedećih 15 godina.
Riječ je o ambicioznom planu koji sadrži 17 tema sa 169 specifičnih ciljeva, a usmjeren je na smanjivanje ekstremnog siromaštva, borbu protiv nejednakosti i nepravde, uspostavljanje obrazovanja za sve, te postizanje gospodarskog rasta.
Glavni tajnik Ban Ki-moon je u razgovoru naglasio važnost jačanja regionalne suradnje na zapadnom Balkanu i potvrdio nastavak uloge Ujedinjenih naroda u procesu pomirbe i poticanja reformi u regiji.
Nadalje, Predsjednica Republike podsjetila je glavnog tajnika na obilježavanje 20. obljetnice Daytonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako je ova obljetnica prilika da snažnije poradimo na tome da Bosna i Hercegovina postane politički emancipirana država triju jednakopravnih konstitutivnih naroda na cijelom njezinom području, ne zanemarujući ni položaj ostalih zajednica. Upoznala ga je i s politikom RH prema jugoistočnom susjedstvu.
Dodala je da je glavnog tajnika izvijestila da se Hrvatska kandidirala za UN-ovu Komisiju za ljudska prava. “To je jedna od bitnih sadržajnica naše vanjske politike”, kazala je.
Posebno je razveselio predsjednik Turkmenistana
Grabar-Kitarović je tijekom boravka u New Yorku održala niz bilateralnih susreta s kolegama iz više zemalja, a posebno je izdvojila razgovor s turkmenistanskim predsjednikom Gurbangulijem Berdimuhamedovom. “S predsjednikom Turkmenistana sam imala vrlo dobar i vrlo sadržajan razgovor. Ono što me iznimno veseli je da postoji ogroman prostor za gospodarsku suradnju”, kazala je Grabar-Kitarović.
“Predsjednik mi je najavio da su oni voljni naručiti pet velikih brodova od hrvatskih brodogradilišta. Uljanik završava još jedan brod za njih i oni su iznimno zadovoljni kvalitetom prvoga broda što je dobra vijest za našu brodogradnju, a razgovarali smo i o drugim sektorima kao što je energetika”, dodala je Grabar-Kitarović.
“Mislim da tu možemo pronaći puno prostora za naše tvrtke kako bi poslovale na tim prostorima”, kazala je.
Hrvatska predsjednica je u subotu u zgradi UN-a s predsjednikom Palaua Thomasom Remengesauom potpisala dokument kojim su uspostavljeni diplomatski odnosi Hrvatske s Palauom, otočnom državom na zapadu Tihog oceana.