Blokada pregovora HDZ-a s jedne i bošnjačkih stranaka s druge strane oko pokušaja izmjena Izbornog zakona odavno je praćena paranoičnim medijskim ispadima iz Sarajeva.
Iako je Parlament BiH jedini ovlašten izmjeniti izborni zakon BiH, prvi pokušaj „zaobilaženja“ imali su SDP i DF kada su preko Federalnog parlamenta nastojali omogućiti prečicu u implementaciji izbora. Nakon što je pokušaj propao, o sličnoj prečici počeli su razmišljati i u Središnjem izbornom povjerenstvu. Takav apel uputile su im upravo bošnjačke stranke želeći sa sebe skinuti teret odgovornosti.
Radni materijal SIP-a
Ova institucija na osnovu člana 10.12 ima pravo odrediti „…nakon svakog popisa broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih…“.
Prijedlog se i našao u radnim materijalima SIP-a, a kao takav je završio u bošnjačkim medijima koji su reagirali promptno i optužili SIP za još jedan pokušaj podjele Bosne. Konkretno, u radnim materijalima SIP-a bošnjački mediji našli su elemente segregacije, diskriminacije, aparthejda, fašizma i nacizma. Bošnjačke stranke prigodno su optužile SIP i za „legalizaciju etničkog čišćnja i genocida“.
Radi se o standarnom setu optužbi na svaku političku inicijativu koja ide u smjeru ostvarivanja ravnopravnosti naroda, a sve kao „zahvala“ za ono što su sami tražili.
Ustavnost ili ne
Među konkretnijim zamjerkama, našla se i ona da je prijedlog SIP-a protuustavan. Naime, Ustav Federacije BiH propisuje između ostalog, da iz svakog kantona mora biti izabran najmanje po jedan izaslanik iz reda svakog konstitutivnog naroda.
A upravo ova odredba je presudom Ustavnog suda BiH označena protuustavnom u Izbornom zakonu BiH.
Tako s jedne strane imamo presudu Ustavnog suda BiH koji kaže da je stavka o obaveznom jednom izaslaniku iz svakog kantona neustavna, i važeći članak u Ustavu FBiH koji nalaže po jednog izaslanika iz reda svakog naroda.
Da je ovo problem neposredno je priznala i potpredsjednica HDZ BiH Borjana Krišto koja je uputila apelaciju Ustavnom sudu BiH koji bi se trebao odrediti prema ovoj nedosljednosti. Dok to ne bude, bošnjačka strana će se držati stava da Ustavni sud BiH nije „iznad“ Ustava FBiH.
Rukovodeći se ovim načelom, bošnjačke stranke priznat će ono što ističu srpske stranke već dvije decenije a to je da Bosna i Hercegovina nije država, nego obična zajednica dvaju entiteta. Naime, ako institucije države nisu nadređene federalnim institucijama onda ni država nije viša razina vlasti od entiteta.
Ni ova dilema neće dugo potrajati. Ako Ustavni sud FBiH odbije apelaciju Borjane Krišto i zadrži Ustavnu odredbu o minimalno jednom izaslaniku iz svakog naroda, onda će de facto entitetske institucije odbiti nadležnost državnim.
To će biti otvoreni poziv institucijama Republike Srpske da počnu provoditi autonomnu politiku neovisnu od odluka državnih institucija.
Tako bi inzistiranje bošnjačkih stranaka da zadrže hegemoniju nad Hrvatima moglo koštati Republike Srpske.
wpDiscuz