Koliko će koštati nafta na kraju 2014.?

Stručnjaci londonskog Capital Economics (CE) predviđaju pad burzanskih cijena nafte potkraj ove godine na 90 dolara po barelu, što je približno deset do 20 posto niže u odnosu na sadašnju razinu kotacija te sirovine na glavnim tržištima u SAD i Europi.
Britanski energetski eksperti vjeruju da će do navedenog pojeftinjenja nafte doći zbog povećanja ponude te sirovine iz svih raspoloživih izvora, ali i uslijed očekivane slabije globalne tražnje.
Stručnjak ruske kompanije “Uralsib Capital” Alexei Devyatov ne dijeli mišljenje svojih britanskih kolega i ocjenjuje da će prosječna cijena nafte tijekom iduće godine biti veća nego što oni predviđaju.
Ruska nafta marke Ural koštat će, u prosjeku, tijekom 2014. godine, oko 106 do 107 dolara za barel, prognozira Devyatov, uz napomenu da takva cijena osnovne energetske sirovine jamči i stabilnost prihoda u ruskom proračunu.
Ukoliko bi, međutim, cijena nafte pala do razine koju predviđaju britanski energetski stručnjaci, tada bi ruski proračun ostao “kraći” za oko bilijun rubalja, ili preračunato oko 35 milijardi dolara, što bi vladu natjeralo na nepopularne mjere štednje i stezanja remena.
Trenutno, naftni barel na Merkantilnoj burzi u New Yorku košta 97 do 98 dolara, dok je ista količina dragocjene sirovine na glavnom europskom tržištu u Londonu skuplja za oko 12 dolara.
Uvećana ponuda iz zemalja članica naftnog kartela OPEC, ali još više iz američkih prerađivačkih kapaciteta uslijed drastičnog skoka dobivanja nafte iz uljanih škriljaca, utjecat će na pojeftinjenje nafte u idućoj godini, uvjereni su analitičari CE-a.
Oni kao mogući razlog za pojeftinjenje nafte navode i očekivano smanjenje poticaja Uprave federalnih rezervi SAD-a za domaće banke i hipotekarne organizacije u mjesečnoj vrijednosti od 85 milijardi dolara.
Ukoliko se ti poticaji smanje, treba očekivati manji obim kupovine nafte na globalnoj razini i to bi se odrazilo i u obliku nižih burzanskih cijena ove vitalne sirovine, navode stručnjaci koje citira Bloomberg.
OPEC je, inače, na sastanku čelnika te organizacije 10. prosinca u Beču priopćio da će i dalje zadržati sadašnji obim dnevne produkcije nafte od 30 milijuna barela, ali i da očekuje, suprotno od predviđanja stručnjaka CE-a, rast globalne tražnje nafte.
Prema toj procjeni OPEC-a,  tražnja nafte će se tijekom 2014. uvećati na 98,84 milijuna barela dnevno, ili za nešto više od milijun barela u odnosu na ranije procijenjenu razinu u ovoj godini.
OPEC očekuje rast tražnje nafte, prije svega zbog većeg potražnje u manje razvijenim zemljama, ali i u brzo rastućim gospodarstvima poput kineskog i indijskog, dok bi prema toj projekciji tražnja u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, koja obuhvaća tridesetak ekonomski najmoćnijih država svijeta, trebala sljedeće godine opasti za 200 tisuća barela dnevno.
Kad je riječ o situaciji u OPEC-u treba imati u vidu i tekuća nepovoljna kretanja u Libiji, gdje naoružane skupine pobunjenika već mjesecima vrše blokadu vitalnih naftnih terminala u istočnom dijelu zemlje. Proizvodnja nafte u toj članici naftnog kartela  je zbog toga smanjena na oko 250.000 barela dnevno, što je šest puta manje u odnosu na raniju, predkrizni, razinu.
U cjelini gledano, CE ipak vjeruje da potrošači nafte širom planeta mogu očekivati niže cijene goriva, jer će se uslijed niže tražnje za uvoznom naftom u SAD povećati isporuke bliskoistočne i nekih drugih vrsta nafte na globalno tržište, što će rezultirati i pritiskom na kotacije sjevernomorske nafte tipa “brent”.
Sadašnje premije u burzanskoj cijeni nafte, koje već u dugom razdoblju postoje zbog nestabilnosti i geopolitičke neizvjesnosti na Bliskom istoku, postupno će se smanjivati i to je, također, element koji će utjecati na pojeftinjenje sirove nafte tijekom sljedećih mjeseci, zaključuje se u analizi britanskih eksperata.
 
abcportal.info