Pet jamstava u pet dana – tako bi se mogla nazvati akcija Mosta koju želi provesti u Saboru nakon što se ovaj petak to zakonodavno tijelo konstituira i njegov predsjednik postane Božo Petrov.
Plan je, doznajemo, u saborsku proceduru već ovaj petak uputiti izmjene čak osam zakona koje su vezane uz pet od sedam Mostovih jamstava, koja su bila uvjet da Most krene u formiranje Vlade, a sjednica će trajati sve dok se zakoni ne izglasaju.
U Mostu su uvjereni da se izmjene svih tih zakona mogu izglasati u roku od pet-šest dana, Sabor će, najavio je Petrov, raditi i u subotu, a Vlada će se potvrditi u utorak ili srijedu. Ako se dogodi da se neki zakoni neće odmah moći izglasati već će za njih biti potrebno provesti javnu raspravu, Most neće odugovlačiti s izglasavanjem Vlade jer očekuju opstrukciju oporbe.
– A onda se nakon izglasavanja povjerenja Vladi nastavlja sjednica s izmjenama naših zakona sve dok se ne usvoje. Radit ćemo dan-noć – najavljuju u Mostu.
Mostovi priJedlozi Zakoni, kažu u Mostu, već su spremni, na njima su radili Mostovi bivši ministri te ostali članovi stranke, a sve je usuglašeno i dogovoreno s HDZ-om. Neke će izmjene zakona stupiti na snagu odmah, a neka će se rješenja prolongirati. Svi zakoni ići će po hitnom postupku.
Najveće izmjene dogodit će se u izbornom zakonodavstvu i zakonima vezanima uz rad Sabora i zastupnika. Prvo Mostovo jamstvo, naime, zahtijeva izmjene četiri zakona – Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
Birači će na idućim izborima tako imati mogućnost preferencijalno birati tri kandidata s liste, umjesto jednog, a osim što Most time želi dati veću slobodu izbora, jedna od intencija je i da uz ove izmjene predizborne koalicije postanu suvišne. Stranački šefovi više neće moći presudno utjecati na slaganje lista, jer neće znati koja će tri kandidata proći u Sabor, pa se više neće moći dogovarati sigurna ulazna mjesta za manje partnere u koaliciji. Pitanje je bi li HSS Kreše Beljaka tako osvojio pet mandata koje im je velikodušno dao Zoran Milanović.
U sklopu izmjena ovog zakona ići će i zabrana kandidiranja za osobe koje imaju pravomoćnu presudu za teža kaznena djela kojima nije istekao rehabilitacijski rok. Za to je napravljen i katalog kaznenih djela. Prema tom katalogu, između ostalog, ne bi se mogli kandidirati političari kojima je presuđeno za teška kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, života i tijela, spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, za kaznena djela protiv službene dužnosti kao što su zlouporaba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita i trgovanje utjecajem uz kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci.
Financiranje stranaka
Kada je riječ o financiranju stranaka, dogovoreno je da će se ići s ranijim Mostovim prijedlogom koji nije prošao u prošlom sazivu Sabora: iznosi za stranke definirat će se u skladu s prihodima, a ne rashodima proračuna.
Prema Mostovoj ideji, ubuduće će se i kažnjavati nedolasci zastupnika u Sabor te će se umanjiti beneficije nakon isteka mandata, no ipak ne onako drastično kao što je Most najavljivao u kampanji. U Mostu tvrde da je riječ o kompromisnim rješenjima s HDZ-om. Prema tome, zastupnici i drugi dužnosnici nakon isteka mandata imat će pravo na šest punih plaća i šest upola umanjenih plaća samo ako su proveli godinu dana u Saboru ili drugom državnom tijelu. Oni koji provedu tri mjeseca na radnom mjestu imat će beneficije po modelu 3+3. Za jače rezanje ovih beneficija, pojašnjavaju u Mostu, potrebne su izmjene i Zakona o sprječavanju sukoba interesa, za što treba vremena.
Kažnjavat će se i nedolazak saborskih zastupnika na glasovanje petkom sa po 500 kuna po nedolasku. Most je odustao od zamišljenog drakonskog kažnjavanja, jer su, pojašnjavaju, tako dogovorili s HDZ-om, a u slučaju da predsjednici saborskih klubova ne budu mogli natjerati svoje zastupnike na dolazak, ići će se i s oštrijim kaznama.
Ovršni zakon
U Mostu su odlučili mijenjati i Ovršni zakon, a s time se složio i HDZ. Tako će se država u budućnosti morati skrbiti za socijalne slučajeve čiju će jedinu nekretninu za stanovanje banka ovršiti zbog neplaćanja kredita. Država će takvim osobama osigurati zamjensku nekretninu, koja može biti ili državna ili će država iz proračuna plaćati najam dok osoba koja se našla u problemima ne stane na noge. Također, u sklopu tih izmjena ići će se i na varijantu da se tri četvrtine prosječne mjesečne plaće ne može ovršiti. Riječ je o iznosu od 4100 kuna.
Mijenjat će se i Zakon o HNB-u na način da će se omogućiti Državnoj reviziji da ima uvid u poslovanje, ali, napominju u Mostu, to nema veze s kreiranjem monetarne politike. Državna bi revizija, prema tom prijedlogu, imala obvezu svake godine ulaziti u administrativno poslovanje centralne banke.
Most je predložio i izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi koje donose uštede od oko milijardu kuna na godišnjoj razini. Sada jedinice imaju ograničenje da na plaće zaposlenika mogu trošiti maksimalno 20 posto od ukupnog proračuna, no 30 posto njih toga se ne pridržavaju. Sada je namjera da se trošak za plaće ograniči na 15 posto, s time da novi Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2018. Time se daje prostor da se jedinice prilagode, što uključuje i ukidanje ili spajanje nefunkcionalnih teritorijalnih jedinica, a ako se to ne provede, onda će ostati bez dijela sredstava za plaće, što bi moglo dovesti do oko 4000 otkaza.
U Mostu napominju da se to neće odnositi na zaposlenike škola, vrtića ili zdravstvenih ustanova, već samo na administrativno osoblje. S druge strane, kažu u Mostu, taj će novac ostati lokalnim sredinama za razvoj i investicije. Idući tjedan u saborsku će proceduru i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave kojima se želi ukinuti porez na ime tvrtke, koji je prihod gradova i općina. Taj će Zakon na snagu stupiti 1. siječnja 2017. a time će jedinice ostati bez oko 300 milijuna kuna, što će im se nadoknaditi iz državnog proračuna. Kada je riječ o izmjenama Zakona o HRT-u i proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, to neće ići u ovom paketu zakona, već za pola godine do godinu, a mjesečna pristojba za HRT će se smanjiti na 65 kuna tek nakon novog ugovora s Vladom.
Odgoda smanjenja pretplate za HRT
Saborski zastupnici
– kazna od 500 kuna za nedolazak petkom na glasanje
– model 6+6 vrijedit će samo za one koji su u Saboru dulje od godinu dana, nakon tri mjeseca stjecali bi pravo na 3+3 (tri mjeseca pune i tri mjeseca polovica plaće)
– katalog kaznenih djela koja bi bila prepreka za kandidiranje na izborima
– umjesto jednog, birači bi imali pravo na 3 preferencijalna glasa
– iznos za rad stranaka određivao bi se prema prihodima proračuna, a ne, kao sada, prema rashodima
Ovršni zakon
– ako je osoba korisnik nekih socijalnih usluga, siromašna i ne može otplaćivati kredit, banka joj može ovršiti nekretninu, ali joj onda država daje stan na korištenje dok se ne izvuče iz problema
– zaštićeni dio koji se ne može ovršiti iznosio bi 3/4 prosječne plaće, odnosno 4100 kuna
Pretplata HRT
– smanjenje na 65 kuna, ali ne odmah nego u roku od 6 mjeseci do godinu dana
Isključivi gospodarski pojas
– odgoda proglašenja na pola godine do godinu dana dok stručni timovi MVPEI-ja ne razrade model
Revizija u HNB-u
– Državna revizija dobit će pravo na djelomičnu kontrolu rada HNB-a
Lokalna uprava
– maksimalni iznos za plaće zaposlenih u lokalnim upravama i samoupravama 1. siječnja 2018. smanjit će se sa 20 na 15 posto proračuna tih jedinica
Ukidanje poreza na tvrtku
– planirana provedba 1. siječnja 2017., oko 300 milijuna kuna bez kojih će ostati proračuni lokalnih jedinica bit će nadoknađeno iz državnog proračuna
wpDiscuz