Nije uopće sporno da će reprezentativni uzorak ateista i onaj vjernika pokazati da je tvrdnja iz naslova točna. No samo istraživanje je ako malo bolje promislimo posve je glupo. Naime među vjernicima ćete danas pronaći desetine inteligentnijih ljudi od bilo kojeg ateiste. Religije su stvar masovnosti, dok je ateizam gotovo individualna stvar. Uspoređivati mase sa individualcima je , bar što se statistike tiče, idiotizam.
Iako nije prvi put da se susrećemo s istraživanjem razlika između ateista i vjernika, veliko novo istraživanje, u kojem su analizirani podaci sakupljani između 1928. i 2012. godine, pokazalo je da su oni koji kroz život ne prolaze vođeni “zajedničkom” vjerom pametniji od onih koji su pripadnici neke od organiziranih religija.
Profesori Miron Zuckerman i Jordan Silberman sa Sveučilišta Rochester proučili su rezultate 63 studije provedene u spomenutom razdoblju, te u svojem istraživanju, nazvanom “Veza između inteligencije i religioznosti: Meta-analiza i neka predložena objašnjenja”, došli do zaključka da je u većini spomenutih studija otkriveno da postoji manja vjerojatnost da se inteligentniji ljudi priključe bilo kakvoj religiji.
Točnije, od 63 provedene ankete, u njih 53 vidljiva je “negativna” korelacija između inteligencije i religioznosti, dok je u samo deset posto zaključeno da su ta dva pojma “pozitivno” povezana, piše Ars Technica. Također, otkriveno je da će djeca s većim kvocijentom inteligencije prije odbaciti religiju koja im se nameće, te da su stariji ljudi s iznadprosječnim IQ-om manje religiozni.
“Naš zaključak nije nov. Ako prebrojite broj istraživanja u kojima je pronađena pozitivna veza između ova dva pojma vidjet ćete da je puno više onih u kojima je ta veza negativna”, ispričao je Zuckerman koji u svojoj analizi inteligenciju objašnjava kao sposobnost za analitičku misao, rješavanje problema i razumijevanje kompleksnih ideja. Iz tog se razloga pretpostavlja da će religijske teorije, koje nisu utemeljene u znanosti ili razumu, odbiti individualca čiji je IQ iznadprosječan: “Svim objašnjenjima negativnog trenda u relaciji ova dva pojma zajednička je jedna stvar: premisa da su religijska uvjerenja iracionalna, nemaju uporište u znanosti, nemoguće ih je testirati te su samim time nezanimljiva inteligentnim ljudima koji ‘znaju za bolje od toga'”, pojasnio je.
U ispitivanjima su proučavani pretežno pripadnici protestantske vjere, iz Kanade, SAD-a i Velike Britanije.
wpDiscuz