Kako sam trenutno u BiH shvatio sam da kod kuće imamo novu odličnu knjigu – Pozdrav iz Sarajeva od Magbula Škore koja kroz slike razglednica govori o Sarajevu u periodu od 1878. do 1914. Pa pogledajmo malo šta su to Austrijanci “ostavili” samo u Sarajevu.
Fokusirao sam se na industrijske objekte, hotele i nešto sitno prometa. Ima toga zaista mnogo (knjiga ima 400+ stranica). Nadam se da gospodin Škoro neće zamjeriti što sam neke slike stavio ovdje. Mislim da su ove stvari iznimno važne. Onaj ko ima priliku neka svakako kupi knjigu – izvrsna je!
1. Suvremeno kupalište na Bendbaši, sa bazenima, tuševima, kabinama i ugostiteljskim objektima. Izgrađeno 1902. godine.
2. Meteorološki opservatorij na planini Bjelašnici, u to vrijeme jedini ove vrste na Balkanu. Izgrađen 1894. godine.
3. Trasa novoizgrađene ceste istočnog izlaza iz grada. Kraj 19. st.
4. Željeznička stanica na Bistriku. Polazna stanica na novoj željezničkoj pruzi ka istočnoj granici. Izgrađena 1906. godine.
5. Električna centrala u Sarajevu izgrađena je 1895. godine, samo 13 godina poslije puštanja u rad prve električne centrale u svijetu u New Yorku. (Slika iz 1901. godine).
6. Pivara na Bistriku koju je otvorio Heinrich Levi 1881. godine. (To bi valjda bila preteča Sarajevske pivovare).
7. Braunova ciglana na Koševu koju je 1880. godine otvorio inženjer August Braun. To je bila prva ciglana u Sarajevu.
8. Hoteli na Ilidži – Bosna, Austrija i Hungaria – početak 20. st. (Današnje terme Ilidža)
9. Tramvaj. Prvi električni tramvaj na Balkanu i prvi u AU monarhiji uveden u promet 1.5.1895. godine.
10. Tvornica duhana izgrađena 1880. godine. Od 1882. godine pored rezanog duhana proizvodi i cigarete. (Današnji FDS)
Toga ima još puno. Željeznice, ceste, vodovodi, kanalizacija, hoteli, muzeji itd itd. Zaista previše toga. Ja sam izdvojio par meni najzanimljivijih. Dalje recimo spominje se od industrije (bez slika):
1882. godina – Otvorena Achenbrenerova pivara (kasnije Radnički dom, danas Kinoteka)
1894. godina – Fabrika svijeća i sapuna (braća Seferdži)
1904. godina – Tvornica ćilima
1906. godina – Fabrika čarapa Avrama Levija Sadića
1908. godina – Poduzeće asfaltne industrije Alipašin most – Anton Szirmay
Zatim Tvornica žica i eksera, Željeznička radionica, Tvornica kože Ašera Alkakaja (jedina u cijeloj BiH), prva bh fabrika za preradu voća i povrća Pehar, Papirna konfekcija Alkalaj itd.
P.s. Stvari su vjerovatno slične za ostatak BiH evo recimo za Unsko-sanski kanton – prve hidroelektrane na su sagrađene na Uni u Bihaću 1910. godine i na Krušnici u Bos. Krupi 1917. godine.
A evo kako se i višejezičnost njegovala tada – jedna razglednica iz tog perioda (latinica, ćirilica, arapski, njemački, turski…):
Zanimljivo je i koliko su malobrojni Jevereji u BiH pridonijeli razvoju BiH. A danas je tolika mržnja prema Jeverejima prisutna. Neki akademici kao poznati M. Filipović neku noć na TV-u skoro ispriča kako je A-U devastirala BiH. Istina je drugačija. Ja naravno ne tvrdim da nije bilo razvoja prije Austro-Ugarske niti da ga nije bilo poslije, ali želim srušiti onaj mit [ u koji sam i sam nažalost vjerovao 😦 ] da je sve počelo sa socijalizmom. Dapače mislim da je ovaj period A-U vladavine vjerovatno bio i najprosperitetniji u povijesti BiH.
P.s. Kupite knjigu 🙂