Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u travnju 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežih pacijenata, sada se može potvrditi.
Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave jesu li vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost.
Dok državni tužitelji tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.
Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna priopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.
Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.
Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od službenih načina komunikacije putem burze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.
Sadržaj ovih priopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset milijuna maraka.
BIRN Bosne i Hercegovine je u suradnji s kineskim novinarima istraživao što je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.
Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva razinu zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.
Upozorenja iz Kine
Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u ožujku i travnju 2020. godine, tri tjedna prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.
Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u ožujku i travnju 2020. objavila niz priopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.
U priopćenjima kompanije zaključuje se da je interesiranje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.
Poseban dio priopćenja objavljenog 27. ožujka 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko tjedana postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U priopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.
Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele, kaže se u priopćenju.
Kompanija se odlučila ova priopćenja objaviti na službenoj stranici burze u Šangaju.
U danima nakon prvog, izdana su još četiri priopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.
Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti koristiti se u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju, kaže se u priopćenjima objavljenim 28. ožujka i 2., 3. i 8. travnja 2020. godine.
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli ; Foto: BIRN BiH
Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora, nije odgovorila na upit je li bila upoznata sa sadržajem priopćenja proizvođača i je li o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.
Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice financija.
Novalić, Solak i Hodžić te pravna osoba “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.
U ranijem priopćenju Tužiteljstva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.
Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, priopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske burze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu burze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.
Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.
QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.
Tamo je kompanija u ožujku 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.
Foto: Beijing Aerospace, WeChat
Bivši zaposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog utjecaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.
“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerojatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.
Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci burze. Kompanija je u priopćenjima na burzi pokušala komunicirati s investitorima i zainteresiranim kupcima. Tako u tekstu priopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.
U priopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 milijuna juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju njihovog poslovanja”.
Financijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od siječnja do lipnja 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodan u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.
Prema polugodišnjem izvještaju, priljev novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 milijuna KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A “Aerospace” je imao priliv od 53 milijuna KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.
Financijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tijekom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.
Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 milijuna juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.
Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom travnja 2020. godine platila 30 milijuna juana ili oko 73.000 KM po komadu.
Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Ravnatelj bolnice Velimir Valjan ne želi ih koristiti jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli ; Foto: BIRN BiH
Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je ravnatelj objasnio zašto su, nakon dobivenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.
Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verificirani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verificirani.
Usprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tijekom testiranja pokazali neefikasni.
Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima, kaže Valjan.
On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate s istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.
Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti”.
Ako netko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz suglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate, kaže Valjan.
Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u travnju 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.
U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u travnju 2021. godine potpisala ravnateljica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće, rekli su iz KCUS-a.
Kinezi pod nadzorom i urade nešto inače sve drugo je šuplja tikva.