“Kažu da vole rock, a nakon petog piva pjevaju sve narodnjake”

Narodnjaci su ispušni ventil. To su pjesme koje razumiješ. Sjetiš se prošlih vremena, sadašnjih problema i budućih težnji. Znam engleski jako dobro, ali kada slušam strane pjesme, više čujem ritam, a ovo su riječi koje razumijem, koje me više dodirnu – priča nam 23-godišnja studentica dok s društvom pleše u klubu Team, omiljenom okupljalištu mladih u Zagrebu koji vole izlaziti na takva mjesta. Team je samo jedan od klubova u središtu grada gdje se redovito pušta narodna glazba, a kojih je posljednjih godina sve više.

Srame se priznati

Obišli smo nekoliko njih kako bismo doznali tko su mladi ljudi koji slušaju narodnjake i kako izgleda jedan “narodni” izlazak u gradskim okvirima. Glazba s kojom se povezuju mnogi negativni stereotipi posljednjih je godina s rubnih gradskih područja svoj put pronašla u samo srce grada.
Najpopularnije hrvatske pjevačice zabavne glazbe najprije su koketirale s melodijama istočnog predznaka, a danas se otvoreno koriste elementima narodnjačke glazbe. S druge strane, srpski su pjevači omekšali svoj izričaj kako bi bili prihvatljiviji hrvatskom tržištu.
– Ljudi su znali biti bezobrazni komentirajući glazbu koju preferiram. Ali svatko je od nas pomalo licemjeran, koliko god mi o sebi mislili dobro, i to je ok. Kada danas dotični popiju peto pivo, odjednom se otkrije da znaju riječi pjesama koje ne znam ni ja – priča nam nezaposleni 30-godišnji Denis.
I ostali se slažu kako danas svatko zna pjevati barem nekoliko narodnjaka. Ponuda u gradu dovoljno je velika da se posjetitelji mogu profilirati.
– Volim izlaziti u Sokol, tamo su ljudi sređeniji nego u ostalim klubovima. Ne izlazimo tamo gdje su čisti stereotipi ili kamo izlaze srednjoškolci – odaje nam Iva, studentica treće godine ekonomije. Ne troši puno vremena za uređivanje. Veći joj je problem odabir odjeće za kakav kulturni događaj, za narodnjake odijeva nešto jednostavno, a štikle su obvezne. Njezine mlađe kolegice ulažu kudikamo više truda u odijevanje.
– Spremamo se dva sata. Sve mora biti tip-top, od šminke do haljine. Uvijek rezerviramo stol na vrijeme i ostanemo do 4 ili 5 sati ujutro. Volimo narodnu glazbu jer se svaki put odlično zabavimo. Upoznajemo se, zavodimo dečke, plešemo, pjevamo. Ovdje su dečki odvažniji, uvijek neki priđe ili nas počasti pićem – otkrile su 19-godišnje studentice ekonomije iz Zagreba.
I dečki su priznali da ih vole počastiti.
– Šaljemo curama piće da se više opuste – rekao nam je 22-godišnji student Ivan iz Istre te dodao kako u jednoj večeri potroši i do tisuću kuna.
– Narodnjaci i narodna glazba problematični su pojmovi. Ako mislimo na tradicijsku glazbu, onda to narodnjaci nisu, ali u povijesti tog termina pojam popularna glazba odnosio se isključivo na tradicijsku glazbu jer proizlazi iz termina populus (narod). Kada neki pojam uđe u opću uporabu, a pogotovo kada se uplete politika, tada ti pojmovi više nemaju veze s realnošću. Narodnjaci su danas popularna glazba – objašnjava Aleksej Gotthardi Pavlovsky, doktor etnologije i autor knjige “Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj – Zašto ih (ne) volimo”. Napominje kako su narodnjaci u Srbiji pod žešćim kritikama jer se vežu uz Miloševića te uz spregu politike i medija koje je kontrolirao kriminalni milje.

Cijene se prepolovile

Politike među mladim uživateljima narodnjaka u Zagrebu nema. Svima je to zabava i pjesmama ne daju druga značenja. Većina ih napominje kako narodnjake doma ne slušaju. Na njihovim se kompjutorima mogu naći rock, elektronika, sevdalinke, ex-yu pa i hip-hop, ali rijetko koji narodnjak. Oni su namijenjeni isključivo za izlaske.
 
– Narodnjake sam počela slušati jer su ih slušali svi moji vršnjaci u osnovnoj školi, a nakon nekog vremena sam ih zavoljela. Nije me briga tko zna što slušam jer ih ionako svi slušaju. Ipak,
. Kada budem tražila posao, želim da me poslodavci shvaćaju ozbiljno – priznaje nam Petra, studentica treće godine politologije.
– Narodnjaci su povezani s hiperseksualiziranim ženama, a zabrinjava to što se i djevojke u ranim tinejdžerskim godinama odijevaju vrlo oskudno, naglašavajući tijelo kao najvažniji dio identiteta. Vlada kult tijela, razgolićenje ako je moguće. Koliko god sam liberalan, zabrinjavajuće je kada tinejdžerice koje još nisu ni osvijestile svoju seksualnost smatraju da će tako dobiti najviše odobravanja – kaže sociolog Bruno Šimleša.
S njegovim se stavovima slaže i 32-godišnji Danijel, redoviti posjetitelj narodnjačkih klubova.
– Već pri ulasku doslovno umirem od smijeha kad vidim klince od 18 godina odjevene kao da idu na svadbu. Cure ufurane, male misle da se planet počeo okretati oko njih i odustao od Sunca. U haljinicama, na štiklama od pola metra, sise vani. Da budem iskren, volim ja to vidjeti, ali da mi jednog dana kći bude takva, bacio bih je sa Savskog mosta i to nekoliko puta – priznaje Danijel.
Od nekih se stereotipa, slažu se naši mladi sugovornici, mora odustati. Ljudi koji izlaze na narodnjake dolaze iz svih društvenih slojeva, i visokoobrazovani, i srednjoškolci, i stari, i mladi, oni koji potroše više od 1000 kuna i oni s budžetom od nekoliko stotina kuna. Svima je drago što je ponuda u klubovima bolja jer su se cijene alkohola prepolovile i imaju više izbora. Donekle.
– Idem na narodnjake jer na njih idu svi. Ne slušam ih, prije sam izlazila na elektroniku, tehno, house… Sada više nemam izbora. Ljudi s kojima izlazim različitih su profila, prilagodljiva sam, ali kada dođe subota navečer, zaboravim osobne preferencije – priznaje nam Antonija (28), studentica komunikologije, i svojom izjavom potvrđuje težnje etnologa Alekseja Gotthardi Pavlovskog da se taj termin promijeni. Jer danas su u Hrvatskoj narodnjaci – pop.