Published On: Uto, kol 15th, 2017

Kardinal Vinko Puljić: Ideja građanske BiH je neodrživa

Svetkovanje Blažene Djevice Marije i bliskost s likom Majke Božje tradicija su Hrvata. Mnogi su razlozi za to i duboko su povijesno ukorijenjeni.

Svetkovanje Blažene Djevice Marije i bliskost s likom Majke Božje tradicija su Hrvata. Mnogi su razlozi za to i duboko su povijesno ukorijenjeni.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, otvorenog srca i pastirskom mudrošću poziva na dosljednost te upozorava na korijene problema – nejednakopravnost.

Zašto se Velika Gospa kod nas naziva “kraljicom Hrvata” ili najvjernijom odvjetnicom Hrvata, otkuda ta povezanost?

– Ovdje moramo reći da mi Majku Božju zovemo kraljicom Hrvata i ne slavimo samo svetkovanje Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koje pučki zovemo Velika Gospa. U crkvi slavimo i rođenje Marijino, koje nazivamo Mala Gospa, a Uznesenje Marijino na nebo je Velika Gospa. To da je u naš vjernički mentalitet ušao naziv kraljica Hrvata jest povijesna baština. Uz njezine blagdane često su vezani važni povijesni događaji, kao što je obrana od neprijatelja i spas narodnog bića. Hrvatski identitet nije građen kao kod Poljaka, ali naša je povijest važno obilježena upravo tom pobožnošću Gospi. Vidimo da su to pastiri Crkve u Hrvata svi podupirali. Sluga Božji Stadler, preuzimajući obnovu hijerarhije, posvetio je Božanskom Srcu Isusovu cijelu nadbiskupiju i katedralu, a ujedno je stavio kao suzaštitnika Bezgrešno začeće BDM.

Vidimo da je Blaženi Alojzije Stepinac u teškim vremenima ne samo hodočastio, nego hrabro pozivao da se utječemo Mariji. Vidimo to i za vrijeme turske okupacije, kada su apostolski vikari obilazili župe i nalazili tu pobožnost Gospi i u Olovu i u Komušini. Lijepi su ti opisi kako se narod moli Gospi u teškim trenucima opstanka. I u Domovinskom ratu branitelji su spontano Gospinu krunicu nosili kao znak nade u pobjedu. Zato je i nikla ona uzrečica: ‘Tko Mariju ljubi, taj se ne gubi!’ Tako je kroz tu molitvu i pobožnost Marija vladala, unatoč svim okupacijama, progonu i tlačenjima.

Cijeli intervju dostupan je u tiskanom izdanju ‘Večernjaka’.

I.Cr./Dnevnik.ba