Rezolucija, o kojoj će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljati europski zastupnici i u kojoj se političari ponovno pozivaju da osiguraju provedbu presude Sejdić-Finci, trebala bi tako donijeti pred BiH još jedan (nerješiv) zadatak.
U prijedlogu rezolucije navodi se da je ustavna reforma ključna za transformaciju BiH u efikasnu i u potpunosti funkcionalnu državu. U tekstu rezolucije traži se da se u Federaciji BiH “razmotre konkretni prijedlozi u tom smislu, uključujući spajanje nekih županija i preraspodjelu nadležnosti kako bi se pojednostavila njezina složena institucionalna struktura, osiguralo uravnoteženije predstavništvo svih konstitutivnih naroda i građana, uklonila etnička diskriminacija, a država učinila funkcionalnijom, jeftinijom i odgovornijom prema svojim građanima”.
Hrvatska zastupnica u eruroparlamentu Ruža Tomašić za portal Buka kaže kako bi osobno, s ekonomskog stajališta, podržala racionalizaciju pri organizaciji države u jedinice lokalne i regionalne samouprave.
”Realno, ekonomski neodržive jedinice ne bi trebale postojati. No, uvijek moramo uzeti u obzir kako županije u FBiH nisu ustrojene po ekonomskom, pa ni geografskom ključu, nego po političkom. A on je pak posljedica rata i velikih stradanja”, navodi Tomašić.
Tvrdeći kako se u ovako ustrojenoj Federaciji BiH radi na dekonstituiranju hrvatskog naroda u BiH, Tomašić navodi da županije predstavljaju zadnju liniju obrane hrvatske autonomije, na koju hrvatski narod ima apsolutno pravo.
Radikalno preuređenje
”Treba li ih biti manje ili više je stvar dogovora i šireg konsenzusa, to prepuštam političkim predstavnicima. Ali osobno držim da bi u ovom trenutku bilo iznimno štetno po Hrvate da se županije kao srednju razinu vlasti ukine, kako su predlagali neki domaći i inozemni faktori. O takvim će se potezima moći razmišljati onog trenutka kad u BiH nestanu asimetrična rješenja i kad sva tri konstitutivna naroda budu uživala ista politička prava. Po mojoj slobodnoj procjeni, od tog smo trenutka jako daleko”, rekla je Tomašić za Buku.
A da se, unatoč brojnim inicijativama, pa čak i formiranjem stručne grupe za preustroj Federacije, stvar još uvijek ne miče s mrtve točke, slažu se i politički analitičari. No, svi su složni da nešto treba mijenjati.
Tako je dr. Goran Nikolić, znanstveni suradnik Instituta za evropske studije u Beogradu, u novom broju mostarskog časopisa Status, koji je u potpunosti posvećen preustroju F BiH, naveo da je želja je zapadnih zemalja da se Federacija BiH tijekom ove, a možda i sljedeće godine radikalno preuredi.
Složeno i zahtjevno
”Promjene bi, prije svega, podrazumijevale reformu nadležnosti entiteta, kantona i općina, ukrupnjavanje ili čak ukidanje srednjeg nivoa vlasti (kantona) i drugačiji način funkcioniranja svih tih nivoa vlasti, posebno entiteta, koji bi postao funkcionalniji”, navodi Nikolić. No, kao glavno pitanje navodi problem pronalaska rješenja modaliteta kojim bi se povećala mogućnost bržeg donošenja odluka na entitetskom nivou, uz uslov da i bošnjačka i hrvatska politička elita budu zavodovljne.
Ivan Vukoja, glavni urednik Statusa, magazina za političku kulturu u intervjuu za Oslobođenje navodi kako je pitanje preuređenja Federacije BiH iznimno složeno i zahtjevno, kako na političkoj, tako i politološkoj razini, i kao takvo ne omogućava jednostavne i jednoznačne odgovore.
”Sve zainteresirane strane se slažu da je FBiH potrebno preurediti, ali o tome zašto i kako je preurediti, postoje vrlo različita mišljenja. Određeni argumenti i prijedlozi smjeraju prema slabljenju konsocijacijsko-federalističkih načela, a drugi prema njihovom jačanju i dosljednom poštivanju”, naveo je Vukoja sarajevskim novinama.
Iako strah od nove podjele ionako razdijeljene BiH prati priču o rekonstrukciji Federacije BiH, europski dužnosnici smatraju kako to može samo poboljšati stanje u Bosni i Hercegovini.
Teritorijalni diskontinuitet
Europarlamentarka Zdravka Bušić medijima je uoči rasprave o rezoluciji rekla kako je potrebna nova upravno-teritorijalna organizacija zasnovana na dvjema federalnim jedinicama. No, ona smatra kako najmanje jedna mora biti s hrvatskom većinom.
”Jednakopravnost se može postići formiranjem jedne većinski bošnjačke i druge većinski hrvatske federalne jedinice. Svaka bi jedinica mogla biti u teritorijalnom diskontinuitetu, a unutar svake ustavnim zakonom ili izbornim zakonom jednostavno je riješiti pitanje zaštite i jednakopravnosti manjina, sadržanih u ‘Sejdić – Finci’ zahtjevu”, navela je Bušić.
Prema njezinu mišljenju, obje federalne jedinice imale bi teritorijalni diskontinuitet, on bi sam po sebi učvršćivao državno zajedništvo, a viša, odnosno savezna razina vlasti, zastupala bi cijelu Federaciju, odnosno saveznu državu BiH.
No, svaka priča o preustroju Federacije završi s tememom hrvatskog entiteta u BiH. Tako profesor s mostarskog Sveučilišta Mile Lasić za portal Buka kaže kako je opasno nalijegati na rudu bošnjačkom plašenju Bošnjaka trećim entitetom, primjerice diskvalificirati zahtijeve za preustrojem Federacije i cijele BiH osudama ”koncepcija federalizacije Bosne i Hercegovine”.
Nerješiva kriza
”Jako sam skeptičan prema zatvaranju očiju pred činjenicom da postojeća podjela na dva entiteta, srpski i de facto ovaj drugi s bošnjačkom dominacijom, proizvodi nerješivu političku krizu unutar zemlje”, kaže Lasić za Buku i dodaje kako nema dokaza da su tri ili pet entiteta gora od dva.
”Jedino je izvjesno da je postojećih deset kantona u Federaciji neodrživo sa financijskog aspekta i da su reforme nužne. Skoro sam siguran, kada budu objavljeni rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva i posljednjem političkom slijepcu bit će jasno da se etnoteritorijalizacije ne mogu i smiju ignorirati, jer su naša realnost. Dakako, u njima nije budućnost ove zemlje, ali ih je nužno uvažavati”, rekao je Lasić.
U budućnosti ove zemlje, navodi Lasić, radi se o transnacionalnoj i transentiteskoj suradnji po uzoru na EU i euroregione u njoj, pa će svi će „entiteti“ nužno biti „euroregioni“, i nužno multietnički.
”Plašenje trećim entitetom će se, dakle, jednoga dana iskazati i unutar etnoteritorijaliziranih prostora pod političkom kontrolom bošnjačkih stranaka samo jeftinom manipulacijom. Plediram zato i kao znanstvenik i privrženik interkulturalnih susretanja da se bh. etnoteritorijalizacije, koje su skoro završene, promatraju kao unutarnji usud BiH, a ne kao metoda koja vodi pripajanju hrvatskih i srpskih teritorija u BiH – Hrvatskoj i Srbiji. Ovo, naime, ne dolazi u obzir već iz ugovornih partnerskih odnosa koje ove dvije zemlje imaju s Europskom unijom – jedna kao članica, a druga kao kandidat, što BiH nažalost nije,” zaključio je Lasić za Buku.
wpDiscuz