Novi “hrvatski predstavnik” u Predsjedništvu BiH je Željko Komšić iz stranke Demokratska fronta (DF). Iako on to nije. Ne možeš predstavljati nekog tko te prezire. Tko te nije birao.
On je samo na papiru predstavnik Hrvata jer je očito da je Komšić u ovo tijelo izabran najrigidnijim bošnjačkim glasovima.
To zapravo nije prvi put jer je Komšić na sličan način postao član Predsjedništva na izborima 2006. i 2010., ali tada kao član SDP-a i na drugačijoj političkoj platformi i s manje zapaljivom retorikom.
Ovaj put je Komšić u kampanji promovirao teoriju urote u Planu B po kojemu su Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Milorad Dodik napravili tajni dogovor o razbijanju BiH. Komšić je u svojem sinoćnjem obraćanju izjavio da će biti predsjednik svih građana BiH, a Hrvatima je poručio da je njihov predsjednik “htjeli vi to ili ne”.
Izbor Komšića još jednom je otvorio pitanje (ne)pravednosti izbornog zakona u BiH koji, kako su pokazali ovi izbori, Bošnjake zbog brojnosti stavlja u daleko bolji položaj nad tamošnjim Hrvatima.
Komšić dobio puno više glasova…
Iako je HDZ-ov kandidat Dragan Čović uspio mobilizirati 80 posto glasačkog tijela od ukupno izišlih bosanskohercegovačkih Hrvata, to mu nije bilo dovoljno.
Jutros, nakon što je izbrojano preko 80 posto listića, Komšić je imao 45.000 glasova više od Čovića.
Za kandidata Demokratske fronte Komšića glasalo je više od 168 tisuća, a za predsjednika HDZ BiH Čovića oko 123 tisuće birača.
U postocima, Komšić osvaja 51 posto, a aktualni hrvatski član predsjedništva Čović 37 posto glasova.
Na ishod izbora ne može utjecati ni oko 24 tisuće glasova Hrvata iz BiH koji žive u inozemstvu i mogli su glasati putem pošte.