Američki predsjednički kandidati, demokratski predsjednik Barack Obama i republikanski izazivač Mitt Romney, ponudili su ovoga vikenda biračima svoje vizije Amerike u autorskim člancima za CNN, u kojima ih pozivaju da im u utorak 6. studenoga daju svoj glas.
Oba su kandidata najveću pozornost posvetila gospodarstvu, ključnom pitanju za birače, pri čemu je Obama istakao da je prije četiri godine, kada je ušao u Bijelu kuću, Amerika vodila dva rata i bila u najtežoj gospodarskoj krizi od Velike depresije iz 30-ih godina.
“Zajedno smo izborili naš izlaz iz toga. Rat u Iraku je završen, Osama bin Laden je mrtav, a naši heroji se vraćaju kući. Naše tvrtke stvorile su gotovo 5,5 milijuna novih radnih mjesta u zadnje dvije i pol godine. Vrijednost kuća i mirovinske štednje raste. Manje smo ovisni o uvoznoj nafti nego ikad u zadnjih 20 godina. Američka autoindustrija se vratila”, rekao je.
Ocjenivši da je riječ o “stvarnom napretku”, Obama je upozorio da oporavak još nije završen te poručio biračima da u utorak biraju “između dvije temeljito različite vizije onoga što Ameriku čini jakom”. Po njegovoj je viziji “prosperitet Amerike izgrađen na snazi srednje klase” i uspjeh zemlje nije moguć kada dobro ide samo nekolicini najbogatijih a ostali se muče da se održe, već kad “svi imaju poštenu priliku i pošteni dio, a svi igraju po istim pravilima”.
Kako bi naglasio razliku između onoga što znači njegov ostanak u Bijeloj kući u odnosu na dolazak Romneya, Obama je povukao usporedbu između postignuća administracija demokrata Billa Clintona i republikanca Georgea W. Busha, ističući da je u Clintonovih osam godina, zahvaljujući i višim porezima za najbogatije, stvoreno 23 milijuna radnih mjesta, prihodi su rasli, siromaštvo je smanjeno a proračunski deficit je pretvoren u najveći suficit u povijesti.
“Put koji guverner Romney nudi je onaj koji smo iskusili u osam godina nakon Clintona – veće porezne olakšice za najbogatije, ohrabrivanja tvrtki da prebacuju radna mjesta i dobit u inozemstvo, manje propisa za velike banke i osiguravajuće kuće. To je politika koja je i izazvala ovu zbrku”, rekao je Obama. Priznajući Romneyu da ono što on nudi – 5.000 milijardi dolara poreznih olakšica najbogatijima, 2.000 milijardi dolara izdvajanja za vojsku, više moći velikim bankama i osiguranjima – stvarno jesu promjene, Obama je zaključio da to “nisu promjene koje trebamo”.
Promjene koje Amerika treba, po njegovim su riječima, obrazovanje za ljude svih dobi kako bi našli dobra zaposlenja, iduća generacija proizvodnje i inovacija, porezni zakon koji nagrađuje tvrtke što zapošljavaju u SAD-u, prekida subvencije naftnim kompanijama i podržava razvoj tehnologije i čiste energije.
Obećavajući da će SAD pod njim zadržati najjaču vojsku na svijetu, Obama ističe da uštede od okončanja ratova u Iraku i Afganistanu treba iskoristiti za obnovu Amerike – za ceste, mostove i škole. Također je zajamčio nastavak smanjenja deficita i javne potrošnje, ali i zadržavanje zdravstvene skrbi za milijune siromašnih, starijih i nemoćnih, suprotstavljajući to Romneyevu prijedlogu reduciranja zdravstvenih programa kako bi se, po Obami, “platile porezne olakšice milijunašima”.
“Amerika u koju vjerujem je nadomak našeg dosega. Budućnost u koju vjerujemo je u našem vidokrugu. Zato tražim vaš glas ovoga utorka”, naglasio je Obama. Birače je podsjetio da su posljednih dana svi zajedno bili usredotočeni na oluju Sandy, jednu od najgorih koja je pogodila SAD posljednjih desetljeća, te ponovio obećanje da će stradalima biti osigurana pomoć za obnovu.
Mitt Romney je kazao da “vjeruje u Ameriku kao zemlju slobode i mogućnosti”, ali da za previše Amerikanaca tih mogućnosti više nema jer je zemlja zaglibila u gospodarsko usporavanje u kojem su milijuni građana ostali bez posla. On je ponudio izlaz iz tih problema s planom gospodarskog oporavka s pet glavnih elemenata, uz koji bi se u četiri godine otvorilo 12 milijuna radnih mjesta.
Na prvom je mjestu istakao povećanje proizvodnje energije i zaustavljanje Obaminog “rata s ugljenom, omalovažavanje nafte i ometanje prizvodnje prirodnog plina sa saveznim propisima o tehnologiji te proizvodnje”. Najavio je potporu nuklearnim i obnovljivim izvorima energije te ulaganja u nove energetske tehnologije. Također je obećao ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju radnika za poslove budućnosti te iskazao namjeru da se razvoj tih obrazovnih programa povjeri saveznim državama i privatnom sektoru.
Romneyev plan predviđa i jačanje trgovine i otvaranje novih tržišta za američku poljoprivredu, industriju i usluge, te pozivanje na odgovornost država koje ne poštuju pravila, što se prvenstveno odnosi na Kinu. Četvrti element je okončanje savezne potrošnje i zaduživanja te uravnoteženje proračuna ukidanjem nepotrebnih programa, vraćanjem programa saveznim državama i smanjivanjem birokracije u Washingtonu.
Na kraju Romney ističe potporu malom poduzetništvu, reformiranjem poreznog zakona i izmjenom propisa koji guše gospodarski rast. Naglasio je da pri ostvarenju svog programa oporavka računa na potporu obiju stranaka, za razliku od sadašnjeg stanja u Washingtonu gdje “jedna stranka gura svoj program bez kompromisa s drugom”. Posljedica toga, po njegovim je riječima, “kronično visoka nezaposlenost” koju se ne rješava.
Gospodarska kriza ne ugrožava samo dobrobit američkih građana, već po njemu ima i šire posljedice na drugim područjima. “Ekonomske slabosti u zadnjih nekoliko godina, alarmantno su potaknule slabosti u našem vanjskopolitičkom položaju”, upozorio je Romney, povezujući nekontroliranu domaću potrošnju s Obaminim prijedlozima za smanjenje izdvajanja za vojsku za stotine milijardi dolara.
Biračima je obećao da će on kao vrhovni zapovjednik poništiti Obamine “duboke i arbitrarne rezove vojsci”, te osigurati da američka vojska bude dovoljno snažna da je se ni jedan protivnik ne usudi izazvati. Podsjećajući na američke uspjehe iz povijesti, Romney je naglasio da problemi koje sada treba prevladati nisu veći od nekadašnjih te da ih se može riješiti. “Ja nudim stvarnu promjenu i stvarni izbor”, poručio je biračima uoči izbora u utorak.