Sastanak lidera šest političkih stranaka koji će se održati sredinom svibnja u Mostaru mogao bi iznjedriti dugoočekivani dogovor o ustavnim promjenama u kontekstu provedbe presude u slučaju “Sejdić – Finci”.
Naime, tada bi se pred predsjednicima SDA, SNSD-a, SDP-a, dvaju HDZ- ova i SDS-a trebala naći određena vrsta izjave ili dokumenta koji će se odnositi na novi način izbora članova Predsjedništva, kao i izaslanika u državni Dom naroda. Informaciju o prijedlogu u pisanoj formi potvrdio je za ‘Dnevni list‘ zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž koji je osobno uključen u organizaciju sastanka šestorke i koji je objasnio o kakvim se trenutačno modalitetima ustavnih promjena razmišlja.
Naime, u ovom trenutku postoje dva modaliteta kako doći do situacije u kojoj će konstitutivni narodi, konkretno Hrvati, moći birati svog člana Predsjedništva. Prvi model je neizravan izbor članova Predsjedništva kroz Parlament BiH, no, Raguž podsjeća da su za ovakvo rješenje spremne stranke iz Federacije, ali one iz RS-a, ipak, žele zadržati izravan izbor kao i do sada, barem kada je u pitanju teritorij manjeg bh. entiteta.
Drugi model je zadržavanje sadašnjeg izravnog izbora članova Predsjedništva, ali uz redefiniranje izbornih jedinica, što intenzivno zagovaraju stranke iz RS-a. Ipak, Raguž misli kako Hrvati u sadašnjoj situaciji ovdje imaju veliku šansu, jer se može praviti kompromis oko oba modaliteta uz velik manevarski prostor.
“Očekujem, dakle, da dva HDZ-a u pripremi sastanka stave na stol određenu vrstu prijedloga u pisanoj formi u ovom pravcu u kojem govorim”, istaknuo je Raguž, koji, ipak, za sada nije mogao otkriti što bi se u tom dokumentu moglo naći. Međutim, već su se pojavile i najave kako će se tražiti kompromisno rješenje koje bi u konačnici zadovoljilo i srpsku i bošnjačku stranu u BiH, a radi se tome da se jedan član Predsjedništva BiH bira u Narodnoj skupštini, a druga dva u Parlamentu Federacije.
Time bi se i Srbi, ali i Bošnjaci odrekli dijela svojih zahtjeva, no na kraju bi svi mogli biti zadovoljni. Ipak, prema riječima zastupnice SNSD-a u državnom Parlamentu Dušanke Majkić, o takvom prijedlogu još uvijek nije bilo govora u RS-u, niti je isti u optjecaju. No, zato je ponovila kako srpska strana predlaže novi ustroj izbornih jedinica u kojima bi se članovi Predsjedništva i dalje birali izravno kao i do sada, s tim da bi u Federaciji većinski hrvatska područja birala hrvatskog, a bošnjačka svog člana Predsjedništva.
“Time bi se izbjeglo da Bošnjaci glasuju za hrvatskog člana Predsjedništva. Drukčije se to ne može riješiti ukoliko želimo da Predsjedništvo ostane dio izvršne vlasti koje se bavi oružanim snagama i proračunom. Ne želimo da Predsjedništvo postane tek protokolarno tijelo, jer Vijeće ministara nije vlada niti to želimo”, navela je Majkić.
S druge strane, predstavnici bošnjačkih stranaka uglavnom podržavaju modalitet koji zagovaraju i Hrvati, a odnosi se na neizravan izbor kroz Parlament BiH, te odbacuju mogućnost o izbornim jedinicama koje predlaže Banja Luka. Bez obzira na različite stavove, zastupnik SDA u Zastupničkom domu državnog Parlamenta Šefik Džaferović očekuje kako je moguće u iduća dva mjeseca riješiti pitanje presude u slučaju “Sejdić – Finci” u slučajevima izbora za Predsjedništvo i Dom naroda.
“Jer BiH drugog izbora nema. Presuda iz Strasbourga se mora implementirati i što prije to bude, to bolje”, zaključio je Džaferović. Bez obzira na različito viđenje dovršetka ovog procesa, činjenica je da se pitanje izbora članova Predsjedništva kao koraka u ispravljanju hrvatske neravnopravne pozicije potencira i u europskim institucijama i međunarodnoj zajednici. Zbog toga je izvjesno da će Hrvati kraj ovog proljeća dočekati sa znatno boljom pozicijom, piše ‘Dnevni list‘.
wpDiscuz