Paralelno pred kraj druge faze stvaranj bošnjačkog entiteta u BIH počela se kod Bošnjaka rasplamsavati faza dociranja. Moć nad voljom Međunarodne zajednice u BIH elite u Sarajevu smatrale su prirodnim pravom.
Kada su osjetili da ih veliki dio Međunarodnih slijepo sluša, i kada su se lobistički lobiji rasporedili po svijetu, ideja inkluzivnog bošnjaštva, faza 2 potpuno se gasi. Smatralo se da više nema potrebe asimilaciji. Ona je ionako sporo tekla.
Jezgra nacije, odlučuje političku moć Hrvata i Srba gasiti korak po korak, instituciju po instituciju. Strateško preuzimanje resursa, poslušnim odlukama OHR-a i postepenom devolucijom Daytona.
Može se kazati da je ova faza doživjela svoj vrhunac u doba Platforme, kada su US ambasador i OHR nametnuli po volji Jezgre kripto vlast kontrarnu Ustavu FBIH u FBIH.
Posljedica tog čina je poptuni pad vjere Hrvata i Srba u FBIH u dobre namjere Zapada, jačanje ruskog utjecaja i ono što je još važnije dodatno jačanje povjerenja među Srbima i Hrvatima, nakon što su Srbi iz Banja Luke odbili formirati državnu vlast bez Hrvata. Ovdje treba naglasiti da je State Department u početku odobravao projekt Platforme, no nakon što je shvatio da njihovi ljudi u BIH u suštini šire ruski utjecaj povukao je tadašnjeg ambasadora iz BIH.
Ova faza je dake bila uspješna sve do svog konačnog sloma 2014. Taj slom koindicira i sa naglo povećanim brojem terorističkih napada po Europi. U kojima je sudjelovao i pokoji Bošnjak.
Curenjem informacija da pojedini Bošnjaci odlaze u ISIL, da čovjek koji je osnivao Iranski kamp u Pogorelićima i na US je crnoj listi ima odlične veze sa US ambasadom, BH OSA, koja je pod snažnim američkim utjecajem, daje instrukcije Zapadnim diplomatima da mijenjaju kurs.
Odjednom Srbi i Hrvati u BIH nisu ono što ih Jezgra sve godine Faze 3 uspješno uvjerava.
Zapad u “Zločestima” odjednom traži partnere. Želi zaustaviti jačanje Putina u BIH.
Faza Tri imala je sjajan početak. I još bijedniji kraj.
Nju je uništilo upravo ono što i fazu dva.
Jezgra je htjela previše. Paradžematizacija Bošnjaka prepala je zapadne saveznike. Eksluzivno Bošnjaštvo postalo je teret a ne rješenje za BIH. Radikalizam se pojavljivao ma koliko ga Sarajevo pokušalo negirati. Radikalizam koji danas najviše prijeti bošnjačkim nacionalnim interesima.
Naime moderno bošnjaštvo, ako želi biti respektirano na Zapadu, i imati onaj respekt koji su imali na kraju rata, moralo bi se samo i najbrutalnije obračunati s tim manjinskim grupama. Naprosto istovremeno slanje lobista u Washington uz istovremeno slanje terorista u Siriju ne prolazi. Zapad nije toliko naivan koliko je Sarajevo mislilo da jeste.
Ako je šačica radikala, preko noći uspjela uništiti tolike lobističke napore, i jedno uspješno desetljeće jako mudrog bošnjačkog diplomatskog djelovanja, do te razine da se na Zapadu Bošnjacima više ne vjeruje, onda bi nacionalno odgovoran bošnjački vođa morao konačno sazvati sabor bošnjačkih poglavara i pojasniti im koliko šutnja bošnjaštva na paradžematizaciju njihovog naroda ima pogubne posljedice po taj isti narod.
Usudili bi se reći da niti ustaštvo u Hrvata nije napravilo toliku štetu Hrvatima koliko bi u budućnosti praksa Jezgre da šuti o urušavanju vlastitog društva iz europskog u kriptoarapsko mogla stajati Bošnjake.
Dobro je što među mladim bošnjačkim liderima već vidimo prve izdanke budućih politika koje se s tim pojavama planiraju beskrupulozno obračunati. Loše je što su ti pokreti još uvijek marginalni. Tužno je što je čovjek koji je osnivao iranski kamp u pogorelićima danas dio SDP BIH.
Poskok.info
wpDiscuz