Jedini ratni akter aktivan u BIH politici Bakir Izetbegović rekao je da je potrebno najprije uspostaviti novu vladu Federacije BiH pa tek onda razgovarati o izmjenama Izbornoga zakona BiH na čemu inzistiraju predstavnici hrvatskih stranaka.
“Ne možemo pričati o izmjenama zakona i Ustava, a ne poštivati Ustav i zakon, to znači popuniti Ustavni sud i formirati federalnu razinu vlasti, onda razgovarati dalje o izmjenama”, rekao je Izetbegović u petak u Mostaru upitan o izmjenama Izbornoga zakona.
Izetbegovićeva Stranka demokratske akcije (SDA) inzistira da se najprije izabere nova vlada Federacije BiH po rezultatima izbora iz 2018. dok pak vodeća hrvatska stranka HDZ BiH smatra da je potrebno prethodno izmijeniti Izborni zakon kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate prigodom izbora člana BiH Predsjedništva i gornjeg, nacionalno koncipiranoga Doma naroda.
Izetbegović je prošle godine zajedno sa čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem potpisao sporazum kojim se obvezao na izmjene Izbornoga zakona BiH što je jedan od ključnih uvjeta kako bi ova zemlja u ovoj godini dobila kandidatski status u EU.
O tome su u petak čelnici nacionalnih stranaka u Mostaru razgovarali s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH Johannom Sattlerom, a tijekom dana je održana i konferencija predsjedavajućih parlamenata u Bosni i Hercegovini, na kojoj je usvojen Plan prioriteta BiH za ubrzanje procesa europskih integracija.
Tom prilikom potpisana je zajednička izjava u kojoj su najviši predstavnici parlamenata u BiH izrazili spremnost poduzeti mjere i realizirati prioritete koje od njih traži EU.
Čović je u izjavi za medije rekao kako očekuje nastavak razgovora o provedbi reformi, uključujući izmjenu Izbornoga zakona.
“Te promjene su vezane uz izborno zakonodavstvo, to su izborni procesi i uvjeti za naše dobivanje kandidatskog statusa u EU. Ideja je da to bude okončano do lipnja u Parlamentu BiH. Ako to sve uspijemo napraviti onda se možemo nadati kandidatskom statusu”, pojasnio je Čović.
Po njegovim riječima, posljednjih nekoliko godina karakterizira zastoj zbog čega je teško očekivati potporu međunarodnih institucija oko približavanja Uniji, ali i oko pomoći s migrantskom krizom ili koronavirusom.
wpDiscuz
