Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država. Jedanaest južnjačkih robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje od SAD-a i formiralo Konfederaciju; ostalih dvadeset i pet država podupirale su saveznu vladu (Uniju). Nakon četiri godine ratovanja koje se odvijalo većinom u južnjačkim državama, Konfederacija se predala, a ropstvo je u cijelosti ukinuto. Problemi koji su doveli do rata dijelom su riješeni erom rekonstrukcije koja je uslijedila, premda su mnogi ostali neriješeni.
Akteri rata nisu slavljeni kako bi se nacija što prije ujedinila. Rat kao takav postao je povijesna a ne dnevno politička tema. Teksas je zadržao određene veće povlastice od drugih saveznih država Amerike.
Bosanskohercegovački građanski rat (1831. – 1833.) bio je građanski rat u turskom elajetu Bosni i Hercegovini koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja federacije bosanskih sjevernih sandžaka. Dva sjeverna Sandžaka sjevernjačkih robovlasničkih područja proglasilo je svoje odcjepljenje od BIH i formiralo sjevernjačku Konfederaciju predvođenu begovima koji su odbijali ukinuti robovlasničko; ostalih begpvi s juga poduprti kršćanima podupirali su saveznu vladu BIH te sultanove reforme po uzoru na Lincolna kojima su Srbi i Hrvati (Crnci u Kalifatu) trebali dobiti građanska prava i muslimani ih više nisu mogli prodavati u ropstvo niti ubijati kao životinje.
Nakon četiri godine ratovanja Konfederacija robovlasnika se predala, a ropstvo je u cijelosti ukinuto. Problemi koji su doveli do rata dijelom su riješeni erom rekonstrukcije koja je uslijedila, premda su mnogi ostali neriješeni.
Bosanskohercegovački građanski rat (1992. – 1995.) bio je građanski rat u Titovom elajetu Bosni i Hercegovini koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja BIH od Jugoslavije na način da su dva čitluka u BIH preglasala treći narod. Dva naroda proglasila su svoje odcjepljenje od BIH i formirali Konfederaciju predvođenu begovima i županima koji su odbijali ukinuti odluku; Plemena Srba sa Sjevera i Istoka poduprti Beogradom podupirali su saveznu vladu Jugoslavije. Odbijali su nezavisnost. Nakon 4 godine rata ukupan broj žrtvi se popeo na 100.000. Ubijeno je 60.000 Bošnjaka. 30.000 Srba i 10.000 Hrvata. Najveći broj Bošnjaka ubijeno je od strane Srba, potom od Fikretovih autonomaša potom od HVO-a.
Jačanje države nakon rata u Americi:
Akteri rata nisu slavljeni poimenice, neko vrijeme kako bi se nacija što prije ujedinila. Rat kao takav postao je povijesna a ne dnevno politička tema. Teksas je zadržao određene veće povlastice od drugih saveznih država Amerike. U filmovima o ratu Sjevera i Juga osuđuje se robovlasništvo, pobijeđena strana se miri s činjenicom da su htjeli ropstvo te se ideja slobode širi širom južnih država Amerike. U građanskom ratu u Americi postoje poraženi i pobjednici. Pa je stoga propaganda pobjednika dominantni dio Američke kulture. Bez obzira na to čak i 20-ih godina 20 stoljeća biti crnac , slobodan crnac na jugu Amerike bio je ozbiljan problem. O tome govori nekoliko najnovijih filmova američke produkcije.
Jačanje države nakon građanskih ratova u BIH
Gradašćevićeva ugašena buna kojom se želilo očuvati robovlasništvo u BIH slavi se u današnjoj BIH kao slobodarski revolucionarni pokret. Time Bošnjačka elita dodatno ubija BIH. Budući da je za dva naroda u BIH i 50% građana kršćana on paradigma osmanske tiranije i ropstva.
Odnos prema ratu 90-ih
U građanskom ratu 90-ih nije bilo pobjednika. Stog danas neki , naročito Bošnjaci zazivaju “drugo poluvrijeme”. Premda se država već raspala. BH društvo naime potpuno je podijeljeno na tri društva a država postoji još samo kao produkt prisile OHR-a i nekoliko zemalja koje misle da mogu podijeljeno društvo natjerati da promijeni ime, identitet, emocije, kulturu sjećanja i da ode trošiti pare u Mc Donaldz.
Bez obzira na činjenicu da u građanskom ratu 90-ih nema poraženih i pobjednika, medijsko i političko SDA Sarajevo uvjerava Bošnjake, taj napaćeninarod koji doslovce preziru, kojim godinama manipuliraju i kojem su nanijeli toliko zla da su on pobjednici, da je Armija BIH bila multietnička i da je obranila BIH. Sudjelovanje SDA vrhuške u svjetskim terorisitčkim napadima kriju.
Sve to izaziva nove podjele u BIH društvu i dodatno gura podjelu BIH na tri države. Čak razgovori o trofederalnoj BIH s jednim predsjednikom više nemaju smisla. Uz sve to , poludjela SDA politika uvjerena je da je san o BIH kao muslimanskoj državi na 100% BIH gotovo pa ostvaren cilj. I ne mijenjaju terapiju.