
Sinoćnja sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH bila je savršeni prikaz kako se majorizacija Hrvata ponovno vraća u punom sjaju. Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji usvojen je preglasavanjem hrvatskih izaslanika, čime su bošnjačke stranke, uključujući Trojku, pokazale da Schmidtovi amandmani nisu ništa više od mrtvog slova na papiru. A sve to, kažu, u ime „stabilnosti“ i „građanskih vrijednosti“.
Majorizacija u zakonodavstvu – déjà vu Platforme i Alijanse
Prema Sitarskom, stručnom suradniku Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, ovo preglasavanje podsjeća na notorne političke projekte poput Platforme i Alijanse, koji su Hrvate praktički izbrisali kao konstitutivan narod. I dok su tadašnja rješenja barem bila otvoreno neprijateljska, ovo sada dolazi pod plaštom „suradnje“ i „progresivne koalicije“.
Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji nije samo tehničko pitanje. On je simptom sustava u kojem su Schmidtovi amandmani uspjeli riješiti jedan problem – preglasavanje pri formiranju izvršne vlasti – ali su ostavili otvoren prostor za zakonodavnu majorizaciju. Ukratko, Schmidt je ugradio politički osigurač, ali je ostavio sustav koji i dalje curi.
Bošnjačko razmišljanje: Neutralizacija Hrvata pod krinkom stručnosti
Priča se ne završava na plinskoj interkonekciji. Rasprava o imenovanju novih sudaca Ustavnog suda Federacije BiH otkrila je kako se bošnjačke stranke spremaju neutralizirati hrvatski utjecaj i na toj razini. Kada predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović otvoreno pita je li cilj stvoriti model „četiri Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jedan Ostali“, SDA-ov Haris Zahiragić ponosno odgovara – da. Sve, naravno, pod krinkom „proporcionalnog principa“ i „stručnosti“.
Schmidtovi amandmani: Veliki dim, malo vatre
Ograničeni dometi Schmidtovih amandmana sada postaju očiti. Da, onemogućeno je preglasavanje Hrvata pri formiranju vlasti, ali zakonodavna majorizacija ostala je netaknuta. I što sad? Bošnjačke stranke, zajedno s onima koje se samozvano nazivaju „građanskima“, nastavljaju rušiti temelje povjerenja i stabilnosti u BiH. Nažalost, sve to dolazi u trenutku kad su međunarodne okolnosti najturbulentnije od potpisivanja Daytona.
Vrijeme je za otpor, a ne prilagodbu
Hrvati u BiH moraju shvatiti da igra koja se vodi nije ništa drugo nego nastavak politike „izolacije manjine“. Preglasavanje zakona, pokušaji izmjena u Ustavnom sudu – sve to ima isti cilj: marginalizaciju. Ako sada ne povučemo crtu, uskoro neće biti nikoga tko će je moći povući.
Schmidtova impotencija, bošnjačka dominacija i hrvatska diplomacija koja šuti – to su temelji ove farse. Vrijeme je da Hrvati prestanu igrati ulogu ukrasa u institucijama koje ih planiraju politički izbrisati. Jer ako ovo preglasavanje ne bude poziv na buđenje, što će biti?