Nakon što je američka diplomacija u BIH predvođena ekspertom za balet i likovnu umjetnost Patrickom Moonom, pala na ispitu učinkovitosti te zemlju vratila 20 godina unatrag na razinu međunacionalne napetosti kakva je bila nakon rata, direktor Ureda za jugoistočnu Europu State Departmenta Jonathan Moore nagovijestio je ono čega su se u BIH pribojavali svi, još snažnije angažiranje SAD-a u BiH dodajući da će se izbori održati u listopadu ove godine bez obzira na to hoće li se provesti presuda Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci koja nalaže promjenu Ustava i izbornoga zakona u toj zemlji.
“Podržavamo aktivnosti Europske unije i smatramo da oni naporno rade na približavanju BiH Uniji, ali taj napor nije u istoj mjeri pokazala BiH. Ne želimo da se takvo stanje razvlači unedogled, tako da ćemo razmotriti što treba uraditi zajedno s našim prijateljima u EU kako bi težnje i želje građana BiH bile ostvarene”, rekao je visoki američki diplomat za Dnevni Avaz od subote.
Dodao je da je američka administracija duboko razočarana s aktualnom situacijom u zemlji koju potresaju krize na entitetskoj i državnoj razini vlasti. Koje točno antidepresive u to ime troše nije htio reći. Unatoč tome što mediji nagađaju kako dio vladajućih stranaka, prije svih SDP Zlatka Lagumdžije i SNSD Milorada Dodika, zagovara odgađanje listopadskih izbora, Moore tvrdi da se to neće dogoditi. Kako Moore to zna, i čime to jamči, budući da diplomacija ne predstavlja izvršnu vlast u ovoj zemlji, te priznaje li na taj način direktnu upravu SAD-a nad BIH također nije želio reći. Naime, ako strane diplomate jesu u stanju upravljati političkim procesima nad Bosancima i Hercegovcima, postavlja se pitanje što Bosanci i Hercegovci nemaju ista prava kao američki državljani u svijetu te zašto ne konkuriraju na američkom tržištu ravnpravno s Amerikancima, budući da im američke vlasti, koje nisu birali, kroje sudubinu, sastavljaju vlade i određuju datume izbora?
“Očekujemo da će izbori s ili bez provođenja te odluke, odražavati volju građana BiH i radit ćemo s onima koji budu izabrani. Kada vlasti budu izabrane, SAD će raditi s njima”, istaknuo je direktor Ureda za jugoistočnu Europu u State Departmentu.
Hoće li SAD , kao najsnažniji kolonizator u BIH priznati izbornu volju ili će ponovno krojiti vlast u balkanskoj karikaturi od države, onako kako to kroje npr. u Afganistanu i kako su je krojili u FBIH nije rečeno. No poprilično je sigurno da SAD više neće protektirati fašističke stranke u Federaciji budući da suradnja sa fašistima nije urodila ploda. Hoće li protežirati Lijanovića, ovisi o tome hoće li Lijanović tada biti na slobodi ili neće. Suradnja s kriminalcima, SAD-u naime ne predstavlja nikakav problem. Zadnjih godina veće probleme im predstavljaju pošteni i iskreni ljudi. Poput Snowdena npr.
Čelnici sedam političkih stranaka u BiH unatoč više pokušaja i posredovanja dužnosnika Europske unije nisu se u stanju dogovoriti oko provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu. EU očekuje da dogovor uključi provedbu presude Sejdić-Finci koja traži otklanjanje diskriminacije prema predstavnicima manjina u pogledu biranja u institucije BiH, te da spriječi nadglasavanje konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka.
wpDiscuz