Jesu li sankcije bugarskim moćnicima najava velike akcije SAD-a protiv korupcije na Balkanu?

Administracija SAD-a, osim što namjerava državu u velikom stilu vratiti na veliku scenu, čini se, svoj utjecaj želi ojačati i kroz sankcioniranje političara koji su umiješani u brojne korupcijske afere.

Nažalost, idealno tlo za koruptivne aktivnosti predstavlja i područje Balkana, a upravo posljednje aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država usmjerene protiv pojedinaca i organizacija koje se terete za korupciju obuhvatale su Bugarsku – balkansku državu i članicu Europske unije čija je politička scena uzdrmana brojnim aferama.

Što se dogodilo u Bugarskoj?

Vijest koja je potresla Bugarsku objavljena je početkom juna. Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je odluku o sankcioniranju nekoliko političkih zvaničnika Bugarske koji su povezani s više afera i koruptivnih radnji na najvišem političkom nivou.

Prema posljednjim podacima, Sjedinjene Američke Države su u tom procesu sankcionirale ukupno 64 tvrtke povezane s bugarskim moćnicima Delianom Peevskim, Vasilijem Božkovom i Ilkom Željazkovom. Sankcije su podrazumijevale blokadu računa, oduzimanje imovine i zabranu rada s američkim platnim sistemima.

Razlog? Kako su kazali iz SAD-a, razlog za ovakvu odluku jeste niz korupcijskih afera koje su se u prethodnom periodu dogodile na najvišim političkim nivoima u ovoj državi.

“Vjerujemo da korupcija degradira vladavinu zakona, slabi ekonomije i ekonomski rast, podriva demokratske institucije. Današnja akcija, do sada najveća pojedinačna akcija usmjerena na korupciju, pokazuje napore State Departmenta da pozove na odgovornost one koji su umiješani u korupciju. Američka vlada nastavit će nametati sankcije onima koji se bave korupcijom i na taj način štititi globalni finansijski sistem od zloupotrebe”, saopćeno je.

Osim toga što su nametnute sankcije, bugarsko tužiteljstvo već je pokrenulo istrage te su na osnovu informacija od SAD-a tražili dodatne informacije i podatke kako bi u potpunosti mogli ispitati slučajeve korupcije.

Za šta se terete optuženi?

Ono što je zajedničko za trojicu sankcioniranih bugarskih političara i moćnika jeste da su kroz svoja djelovanja duboko povezali privatne interese i politiku, što je vjerovatno najviše izražena karakteristika u svim balkanskim državama.

Prvi na listi sankcioniranih jeste Vasilij Božkov, bugarski biznismen i oligarh koji se tereti da je nekoliko puta podmićivao vladine zvaničnike, a među njima i bivšeg predsjednika Državne agencije za igre na sreću.

Također, ističe se kako je Božkov ove godine planirao osigurati novčani iznos bugarskim političarima kako bi mu pomogli da stvori kanal za ruske oligarhe koji žele ostvariti jači utjecaj na bugarskom tržištu.

Protiv Božkova se u ovom trenutku vodi 19 postupaka protiv korupcije te se između ostalog tereti za primanje mita, iznudu, pranje novca i “zločine” po službenoj dužnosti.

Međutim, on trenutno boravi u Dubaiju, gdje već više od godinu uspješno izbjegava ekstradiciju.

“Božkov se tereti da je tadašnjem predsjedniku komisije za kocku plaćao više od 6.000 dolara kako bi onemogućio dodjelu licenci za otvaranje kockarnica u Bugarskoj, koje su pod vlasništvom konkurenata. Uoči bugarskih parlamentarnih izbora u julu 2021. godine, Božkov je registrovao političku stranku Bugarsko ljeto, koja će se također naći na listi”, navodi se u saopćenju iz SAD-a.

Ukupno, pored toga što su sankcije SAD-a lično usmjerene protiv Božkova, Amerika je imenovala 58 kompanija koje također podliježu novim sankcijama, a koje su direktno pod njegovim vlasništvom ili su u vlasništvu njemu bliskih osoba. Interesantno, Božkov je svoje koruptivne aktivnosti proširio i na druge sfere društva, naročito sport, gdje je od 1999. do 2006. bio vlasnik Nogometnog kluba CSKA Sofia, a u martu 2019. postao je vlasnik Levskog iz Sofije.

Sankcioniranje drugog bugarskog oligarha Deliana Peevskog povezano je direktno s aktuelnim vladajućim i obavještajnim strukturama u Bugarskoj.

Peevski je dugo obavljao funkciju parlamentarca u Skupštini Bugarske. Također, i za Peevskog se ističe kako se redovno bavio korupcijom, koristio trgovinu utjecajem i mito kako bi vršio kontrolu nad ključnim institucijama i sektorima u bugarskom društvu.

Peevski u Bugarskoj slovi kao medijski mogul. Prema izvještaju, Peevski je vlasnik šest novinskih agencija koje kontroliraju 80 posto distribucije štampe na prostoru ove balkanske države. Zbog ovakvog položaja, Peevski je često pregovarao s političarima kako bi im osigurao političku podršku i pozitivno izvještavanje u medijima, a zauzvrat bi dobijao zaštitu od krivičnog gonjenja.

Osim toga, Peevski se povezuje i s trećim sankcioniranim zvaničnikom Ilkom Željazkovim, koji je obavljao nekoliko visokih funkcija u Državnoj agenciji za nacionalnu sigurnost (DANS), Državnoj agenciji za tehničke operacije te Nacionalnom komitetu za kontrolu i prikupljanje obavještajnih podataka. Peevski se navodi kao osoba koja je koristila položaj Željazkova za uspostavljanje koruptivne sheme na najvišem mogućem nivou.

Naime, njih dvojica su, koristeći položaj i veze, izdavali prebivališne i druge dokumente stranim osobama u zamjenu za novac i ostvarivanje privatnih interesa. Također, terete se da su davali mito vladinim službenicima u zamjenu za lojalnost i prikrivanje određenih afera.

“Željazkov je od 2019. poznat po podmićivanju visokih zvaničnika bugarske vlade koji su mu nudili korisne informacije. Kao zamjenu, Željazkov je poslušnim građanima osiguravao državne funkcije. Od 2018. godine Peevski i Željazkov su plaćali mito službenicima kako bi osigurali dokumente strancima s kojima su radili i sklapali poslove”, navodi se u izvještaju Ministarstva finansija SAD-a.

Na osnovu kojeg zakona su sankcionirani?

Ono što je indikativno jeste da upravo ova akcija predstavlja najveću pojedinačnu akciju usmjerenu protiv korupcije u jednoj državi. Ovakvu akciju SAD je proveo na osnovu globalnog zakona “Magnitski”, koji su Sjedinjene Američke Države usvojile 2012. godine, a kojim se kažnjavaju ruski zvaničnici odgovorni za smrt advokata Sergeja Magnitskog u moskovskom zatvoru 2012. godine.

Nakon ovog slučaja zakon je dobio globalnu ulogu od 2016. godine te s njim američka vlada dobija ovlasti da sankcionira sve one osobe koje krše ljudska prava tako što im zamrzavaju imovinu i zabranjuju ulazak u SAD.

Interesantno, bugarski zvaničnici koji su sankcionirani na osnovu ovog zakona, tačnije odjeljka 7031 Zakona o aproprijacijama State Departmenta, sada će se naći na spisku i s bh. političarima poput Nikole Špirića, koji se od 2018. godine nalazi na ovoj listi.

Interesantno, realizacija najvećeg seta sankcija usmjerenih protiv političara koji se terete za brojne korupcijske afere dolazi u trenutku kada Generalna skupština UN-a razmatra uvođenje međunarodnog tijela koje bi imalo sličnu ulogu poput Haškog tribunala. Međunarodni sud trebao bi predstavljati dio globalne mreže “GloBe”, koja bi državama članicama trebala predstavljati sredstvo za kvalitetnu i efikasnu borbu protiv koruptivnih djelovanja.

Također, najveća akcija ovakvog tipa u SAD-u počela je na Balkanu i to u državi koja je članica Evropske unije, čime Sjedinjene Američke Države šalju jasnu poruku kako neće tolerirati koruptivne aktivnosti ni u državama koje su teoretski pod ingerencijom jedne druge organizacije.

Uz akcije koje su već provedene, Sjedinjene Američke Države najavile su nove sankcije za političare na Zapadnom Balkanu.

Novim sankcijama Sjedinjene Američke Države šalju jasnu poruku kako se steže obruč oko osoba umiješanih u brojne korupcijske afere u zemljama Zapadnog Balkana i čini se kako je pitanje dana kada će “bugarski recept” biti prepisan i na druge države na ovom području.