JESMO LI KONAČNO DOBILI PRAVU I AUTENTIČNU ZASTUPNICU U SABORU? "Hercegovci nisu zapostavili Hrvate u Posavini"

Za mene je ključno da se u Hrvatskome saboru istakne kakva je stvarna pozicija Hrvata u BiH, napose u Republici Srpskoj i Banjoj Luci otkuda dolazim, komentar je nove zastupnice u Hrvatskom saboru Marije Rapo koja je zamijenila Milijana Brkića. Za Večernji list kaže da očekuje zaokret Zagreba prema Hrvatima i Bosni i Hercegovini.
 
Piše: Zoran Krešić, VLM
 
■ Kako ste zadovoljni dosadašnjim odnosom hrvatske politike prema sunarodnjacima u BiH?
Najveći prijatelj Hrvata iz BiH je Hrvatska. Ali da su učinili dovoljno, mislim da nisu. Sigurno je da mogu učiniti puno više. I oko toga ću nastojati biti dovoljno glasna i jasna u Saboru. Nadam se da će i to pomoći kako bi se ostvarila hrvatska jednakopravnost u BiH s druga dva naroda.
■ Tko je adresa u Hrvatskoj od koje očekujete najveću potporu?
Naravno da su trenutačno najveća očekivanja vezana uz predsjednika Josipovića, ali i premijera Milanovića kao ljudi koji su na čelu institucija izvršne vlasti. Posebice očekujem iskorak i od HDZ-a Hrvatske i gospodina Karamarka da pokažu snažnije opredjeljenje za pomoć Hrvatima u BiH zajedno sa svojom sestrinskom strankom ovdje.
■ Hrvatska skoro ulazi u EU, očekujete li da se pomoć treba ogledati u snažnijem lobiranju?
Dakako, ta pomoć treba biti lobistička, ali i svakako drukčije izražena. Prema istraživanjima, oko 60 posto Hrvata u Hrvatskoj vuče podrijetlo iz BiH. Obveza je i dužnost Hrvatske podupirati ovo malo preostalih Hrvata u Republici Srpskoj, ali i BiH kako bi ojačali kao narod i izborili se za jednaku poziciju. Nama nitko ništa neće darovati, mi jednostavno uz pomoć prijatelja moramo se izboriti za jednakopravnost.
■ Kako se u tome smislu izboriti za jednakopravnost, a s druge strane niti Bošnjaci ili Srbi se ne žele odreći privilegija iz Daytona, odnosno Washingtona u korist Hrvata?
Hrvati u Bosni i Hercegovini se moraju puno bolje i snažnije povezati i organizirati kako ne bi bili toliko podijeljeni, a najočitiji je primjer veliki broj političkih stranaka. Bilo bi racionalno da imamo dvije snažne stranke. To je sada HDZ BiH i još jednu stranku kako bi uspjeli izboriti jednakopravnost u svim tijelima vlasti. Oko prijedloga o preustroju zemlje koji je predložio HDZ trebaju se okupiti svi Hrvati. Ja sam sigurna u uspjeh ako se svi okupimo oko ovoga prijedloga.
■ Ali, kako to provesti u djelo kada pojedini američki veleposlanik niječe Hrvatima pravo da imaju ono što imaju Srbi ili Bošnjaci govoreći da je zahtjev za hrvatskom federalnom jedinicom podjela zemlje koju su oni ranije nepravedno podijelili?
Nije u redu da se Hrvatima ne dopušta ono što imaju druga dva naroda. Hrvati su konstitutivni narod i smatram da se upornim radom unatoč takvim stajalištima može izboriti bolja pozicija ovoga naroda.
■ Počesto se pokušava nametnuti teza kako su Hrvati iz Hercegovine ostavili i zapostavili Republiku Srpsku i središnju Bosnu. Je li to istina?
Odgovor mogu ponuditi iz osobnog i primjera Regionalnog odbora HDZ-a Banja Luka. Mi funkcioniramo više od desetljeća na ovome području i uvijek sam imala snažnu potporu predsjednika i stranke. Hrvati iz Hercegovine po meni nisu zapostavili Hrvate u Posavini. Sama činjenica da je gospodin Čordaš bio potpredsjednik RS-a a onda i ministar u vlasti govori o tome odnosu. Gospodin Čordaš je postigao izvanredne rezultate i moram reći da su vidljivi rezultati i u obnovi, u povratku Hrvata, a ako hoćete i u izborima. HDZ je dobio 19 vijećnika, a u četiri općine smo dobili predsjednike Vijeća.
■ Postoje pomaci u povratku, no biskup Komarica ističe da se radi o simboličnim brojkama, da postoji veliki broj neispunjenih zahtjeva Hrvatima – katolicima?!
Biskup Komarica je u svome radu nedostižan. Da nema Crkve i biskupa Komarice, slobodna sam ustvrditi, Hrvata katolika ne bi bilo ili bi ih bilo puno manje. Ali kroz rad u Ministarstvu izbjeglica RS-a se dodatno potaknula želja za povratkom. Ljudi su zainteresirani za obnovu. Kuće treba obnavljati, a ako se ti ljudi ne vraćaju, nije izgubljena nada da će se vratiti njihova djeca. U petak smo bili u Tesliću gdje su uručeni ključevi za obnovljene kuće. Posebno me dojmila jedna žena čije su suze radosnice i nama pobudile nadu. Dočekala nas je s bocom šampanjca i nazdravili smo u kuću u kojoj još ni vatra nije naložena, gdje je tek žbuka nabačena. Za mene to ima veliku simboliku i pokazuje vjeru Hrvata katolika.
■ U kakvom ozračju ovaj Božić dočekuju Hrvati katolici u Republici Srpskoj?
Ostatci su ostataka Hrvata u Banjoj Luci. Oni su u kasnim godinama života. Kroz projekte Caritasa, župnih ureda, unese se nešto radosti. Sam advent je radost i ljubav i nadam se da će nam probuditi vjeru. Evo, prvi put u Banjoj Luci u župi Pohoda Blažene Djevice Marije ove godine imamo žive jaslice.