Četvrtak, 18 travnja, 2024

JEDNA JEDINA: Srbi žele secesiju, Bošnjaci unitarizam, Hrvati autonomiju

Must Read

SARAJEVO – Građani Bosne i Hercegovine većinom vjeruju u miran suživot Bošnjaka, Srba i Hrvata, bez nadzora međunarodne zajednice, rezultati su istraživanja koje u posljednjih osam godina radi agencija Ipsos. Dok Srbi provode iredentizam, Bošnjaci pokušavaju centralizirati zemlju za to vrijeme sve prisutniji je srednji put kojeg zagovaraju Hrvati – federalizam.

“Godine 2005. je 68 posto ispitanika u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH, 55 posto u srpskim i 68 posto u hrvatskim, vjerovalo u mogućnost mirnog suživota bez vanjske supervizije.U 2013. je taj broj pao na 55 posto u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, u predominantno hrvatskim dijelovima je bio 66 posto, dok je broj u predominantno srpskim dijelovima porastao na 66 posto.

Mada relativan pad optimista glede mirnog suživota bez supervizije u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH treba donekle zabrinjavati, uopćeno gledano, većina građana BiH su optimisti glede mirnog suživota i stavovi se nisu znatno promijenili u zadnjih osam godina”, priopćila je agencija Ipsos. U 2005. godini je 27 posto građana željelo živjeti u dejtonskoj BiH, gotovo identično kao u 2013. godini, kada se za to izjasnilo 28 posto.

“U dominantno bošnjačkim dijelovima građani najviše žele živjeti u centralistički uređenoj BiH- 80 posto u 2005. i 78 posto u 2013. preferiraju takvo uređenje. Broj ispitanika koji su željeli bošnjački entitet u 2005. je bio sedam, a u 2013. godini 13 posto. U predominantno srpskim dijelovima BiH, u 2005. je 68 posto ispitanih bilo za pripajanje Republike Srpske Srbiji, no u 2013. najizraženiji je stav za nezavisnost Republike Srpske, 67 posto.

U predominantno hrvatskim dijelovima BiH, ispitanici najviše žele tri entiteta. U 2005. je 52 posto preferiralo tu opciju, a 2013. godine  61 posto,a 63 posto je bilo protiv priključenja Hrvatskoj u 2005., a 2013. godine 72 posto, što znači da je znatna većina protiv secesije.

Uopćeno, najviše bi trebalo zabrinjavazi jaka podrška za neovisnost Republike Srpske u predominantno srpskim dijelovima BiH. Ništa manje zabrinjavajuća je i ogromna razlika u preferiranim opcijama za unutarnje uređenje BiH između ispitanika u različitim dijelovima BiH te njen rast tijekom vremena”, podaci su agencije Ipsos. U 2005. je za pristup Europskoj uniji (EU) bilo 91 posto ispitanika u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, 66 posto s hrvatskom većinom i 69 posto sa srpskom, a 2013. je taj broj narastao na 84 posto u dijelovima gdje najviše žive Hrvati.

“Ono što je naročito interesantno jest porast skepticizma u predominantno srpskim dijelovima BiH, gdje je potpora za ulazak u EU u 2013. pala na 50 posto.Skepticizam ka NATO-integracijama je još veći, 82 posto građana u srpskim predjelima je protiv NATO-članstva.Istovremeno, gotovo isti broj, 84 posto, u predominantno hrvatskim i bošnjačkim dijelovima BiH podržava pridruženje NATO alijansi.

I dok podijeljenost stavova o unutarnjem uređenju države ili o budućnosti BiH govori o ‘zacementiranosti’ političke situacije u BiH te o ambivalentnosti ‘postdejtonskog’ mira, postoji rizik da su sve oči opet uprte u međunarodnu zajednicu u potrazi za rješenjima. Uzimajući u obzir da međunarodni činovnici od 1996. imaju veliki utjecaj na političku i ekonomsku situaciju te na odnose unutar BiH, postavlja se i pitanje stavova građana ka stranim činovnicima i OHR-u kao utjelovljenju međunarodnog prisustva u BiH.

Zanimljivo je da stavovi ka OHR-u i stranim birokratima ujedinjuje stavove građana iz svih dijelova BiH”, naglašava Ipsos. U 2005. je 82 posto smatralo da ih OHR tretira kao zaostao narod, dok je 2013., mada manji, taj broj od 69 posto i dalje visok.Dok je u 2005.godini 33 posto građana BiH gledalo OHR kao garanciju funkcioniranja države, 2013. ih tako misli 14 posto.To se vjerovatno donekle može objasniti mišljenjem da OHR razumije, ali mu nije u interesu rješenje za BiH situaciju, zaključuje Ipsos. A 89 posto ispitanih u 2005. je smatralo da su strani činovnici u BiH primarno zbog visokih plaća i dnevnica. U 2013. je 78 posto dijelilo taj stav.

“Uzimajući u obzir predominantne trendove u stavovima građana BiH ka unutarnjoj situaciji ali i ka međunarodnoj zajednici u BiH, može se reći da problem osjećaja bezizlaznosti i političke i socijalne letargije kod građana BiH ne treba tražiti samo u domaćim elitama nego promatrati stavove kao rezultat interakcije međunarodnih i domaćih elita koje svaka na svoj način štite svoje interese a sve nauštrb građana i cjelokupne situacije u Bosni i Hercegovini”, zaključak je u ovom istraživanju.

Agenacija Ipsos ističe da je zadnjih dana medijska debata u Bosni i Hercegovini ponovno preokupirana pričom o mogućnosti novih ratnih sukoba u zemlji. Medijsku debatu je potakla nova studija javnog mnijenja koju je nedavno radio UNDP.”No postavlja se pitanje – do koje mjere nedavna studija UNDP-a govori o pogoršanju odnosa u BiH, o cjelokupnoj situaciji u zemlji, te, što je najvažnije, da li se u BiH sprema novi rat?

U želji da se odgovori na ova pitanja ali i na pitanja tranzicijske pravde, Roland Kostić, doktor mirovnih studija sa sveučilišta u Uppsali i agencija Ipsos mjerili su stavove građana u Bosni i Hercegovini od 2005. godine”, naglašavaju iz agencije.Studija je rađena u okviru Kostićevog projekta o građenju mira i tranzicijskoj pravdi u Bosni i Hercegovini.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Vidovićeva optužena za skrivanje Debevecova telefona

SARAJEVO - Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv sarajevske odvjetnice Vasvije Vidović (70) zbog počinjenja kaznenog djela sprječavanja dokazivanja...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -