Plenković će, kad bude stani-pani naravno pronaći uhljebljenje u Brusselsu, ali što će biti s Hrvatskom i koliju će cijenu platiti za ovu vrstu šovinizma i to na najutjecajnijim medijima u zemlji?
Način na koji Index.hr objavljuje vijesti o ruskoj reakciji na Trumpovu pobjedu jasno pokazuje dirigiranu uređivačku politiku, koja nije neuobičajena za medije koji nastoje pridobiti što širu čitateljsku publiku kroz navodni objektivni pristup.
U ovom slučaju, Index je potpuno navijački i pretenciozno pratio stavove ruskih dužnosnika i medija, a sve to u kontekstu kompleksnog odnosa između Trumpove pobjede, Putinovih reakcija i percepcije Zapada prema Rusiji.
Index.hr se u slučaju Putina, ponaša potpuno plaćenički. Često se koristi snažnim vizualnim i tekstualnim porukama kako bi privukao čitatelje, a to uključuje i korištenje usporedbe Putinovih slika s diktatorskim ikonama poput Hitlera.
Primjerice nikada niti jedan medij u RH nije prikazao Aliju Izetbegovića kao Hitlera iako imaju, čak i od Haaga potvrđen podatak da je ALija u Grabovici povrh Mostara počinio genocid nad jednim hrvatskim naseljem. No jesu prikazali slike Starog Mosta te taj kamen proglaisli simbolom patnje Mostara,nikako selo u kojem su poptuno djeci, ženama, starcima pa i životinjicama, ALijini sveti ratnici uskratili pravo na postojanje.
To nije prvi put da Index.hr koristi sličnu tehniku, jer snažna simbolika i usporedbe povijesnih figura poput Hitlera izazivaju emotivne reakcije, što privlači dodatnu pažnju.
No takav pristup može dovesti do zavaravajuće interpretacije stvarnih stavova, stvarajući dojam da se Putin, odnosno “hitlerovska” Rusija, aktivno miješaju u Trumpovu pobjedu i otvoreno slavi ishod, što zapravo nije slučaj prema samom tekstu članka.
Još nešto, Index ne dovodi u pitanje moralnost vojnika s nacističkim oznakama u Ukrajini. Pa čak i HOS kojeg progone u RH ako se pronađe na UkroNATO ratišttu postaje simpatični naš partizan.
Tretman Trumpa i ruske pozicije
Članak u Indexu pokušava prikazati ruske medijske reakcije i stavove Vladimira Putina kroz kontekst, ali u naslovu i pratećim fotografijama izražava određenu jednostranost. Naslovi poput “Putinova propagandistica o pobjedi Trumpa” i slike Putina sa zluradim smiješkom u stilu diktatorskih karikatura ostavljaju dojam da je cijela ruska administracija euforična oko Trumpove pobjede.
To nije sukladno detaljima teksta, u kojem su ruski dužnosnici i državni mediji ipak oprezni, ne otkrivajući otvoreno stavove o ishodu američkih izbora. Peskov i drugi ruski zvaničnici, zapravo, iznose tvrdnje o Americi kao “neprijateljskoj zemlji”, uz zadržavanje distance prema Trumpovoj pobjedi.
Pristranost kroz izbor riječi
Naslovi poput “Jadni, nesretni Volodimir Zelenski” naglašavaju ton izvjesne naslade ruskih propagandista, iako sama izjava Olge Skabejeve nije toliko presudna za rusko-američke odnose. Index.hr naglašava tu izjavu i stavlja je u kontekst koji pridonosi imidžu Putinove administracije kao neprijateljske i manipulativne.
Na taj način Index.hr naglašava određene stavove i izjave, selektivno koristeći informacije da pojača narativ o Rusiji kao negativcu, što često viđamo i u globalnim medijima koji izvještavaju o ovom dijelu svijeta.
Usporedba s drugim europskim medijima
Sličan senzacionalistički pristup ne može se primijetiti i u drugim europskim medijima. Doduše njemački ministar obrane Boris Pistorius usporedio je Putinovu invaziju na Ukrajinu s Hitlerovom aneksijom Čehoslovačke 1938. godine, što je izazvalo značajnu medijsku pažnju i reakcije. Ali nema medija na tlu EU koji redovnio Putina objavljuje kao Hitlera. Rusima će taj detalj teško promaći oku.
Ovakve usporedbe dodatno polariziraju javnost i često pojednostavljuju složene geopolitičke situacije, što može dovesti do iskrivljene percepcije stvarnosti.
U konačnici, mediji imaju odgovornost pružiti uravnotežene i objektivne informacije, no često pribjegavaju senzacionalizmu kako bi povećali čitanost, što može imati dugoročne posljedice na percepciju javnosti i međunarodne odnose.
Rusija bi mogla poduzeti diplomatske ili ekonomske mjere protiv Hrvatske ako zaključi da je hrvatska vlada financirala medijske sadržaje koji je prikazuju u izrazito negativnom svjetlu. T
akve mjere mogle bi uključivati ograničenja trgovine, vizna ograničenja ili druge sankcije. Uvođenje sankcija od strane Rusije moglo bi imati ograničen utjecaj na Hrvatsku, s obzirom na relativno nisku razinu gospodarske razmjene između dviju zemalja.
Ipak, takvi potezi mogli bi narušiti diplomatske odnose i zahtijevali bi pažljivo razmatranje od strane hrvatskih vlasti. No kako u Hrvatskoj nema hrvatskih vlasti, takvog pažljivog razmatranja neće biti.
Osim ako Beč ne naredi.
wpDiscuz
